tag:blogger.com,1999:blog-46561185985415073812024-02-16T21:49:56.167+01:00SVET HAKERABlog o hakerima i hakerskoj kulturiUnknownnoreply@blogger.comBlogger96125tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-86437886924401523742013-12-18T11:30:00.002+01:002013-12-18T11:30:22.537+01:0018.12.13. Hakeri obaraju piratske sajtove<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyan4eQhnI0Un8vPDcOQIzsw8POZbI_OyKBTL9M2T69hYZoxNAqWIg4Rf6fUJZhcsj2IT4qsKqhhyl3qScjAKCxEWBDldjbMN942pWNKIq5p1EkE9RfUvxjB8suRVmjHr4LIj7BlbCqUs/s1600/8674-software_article.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyan4eQhnI0Un8vPDcOQIzsw8POZbI_OyKBTL9M2T69hYZoxNAqWIg4Rf6fUJZhcsj2IT4qsKqhhyl3qScjAKCxEWBDldjbMN942pWNKIq5p1EkE9RfUvxjB8suRVmjHr4LIj7BlbCqUs/s320/8674-software_article.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Osnovana prva agencija na balkanu koja će se baviti antipiraterijom</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
U okviru prijekta koji je razvijan više od tri godine a u saradnji sa Unijom Diskografa Srbije, nedavno je osnovana Agencija za antipirateriju (SAPA – Serbian Anti-Piracy Agency). <br /><br />Za budući posao je angažovano desetak hakera, mladih kompjuterskih stručnjaka, koji imaju samo jedan posao, da po ceo dan pronalaze sajtove koji nelegalno emituju ili nude za prodaju pesme domaćeg muzičkog kataloga. Uskoro će se pesme domaćih izvodjača naći u legalnoj ponudi samo na odredjenim platformama koje dobiju sve potrebne licence za prodaju i download. Svako ko nelegalno pokuša da ukrade zaštićenu muziku i da je postavi besplatno na svoj sajt, meta je novouspostavljene Agencije za antipirateriju ali i odeljenja MUP-a i državniog tužioca za visoko tehnoloski kriminal.<br /><br />- U Agenciji za antipirateriju, je za sada angažovano desetak mladih kompjuterskih stručnjaka.. Imamo veliki muzički katalog sa preko 120.000 digitalizovanih fonograma, koji služe kao referentni content za raspoznavanje i obaranje piratskih linkova. Uz podršku “Unije diskografa Srbije- UDS”, pokrenuli smo čitav niz akcija u borbi protiv piraterije i imali mnogobrojne sastanke sa kolegama koji pokušavaju da urade istu stvar u regionu. Velike svetske muzičke kompanije polako ali sigurno dobijaju bitku protiv sveprisutne internet piraterije. Postoji niz tehničkih rešenja koja se koriste u procesu lociranja, idetifikacije i obaranja linkova koji sadrže muzički, filmski i ostali zaštićen sadržaj.Krađa muzike je pretila da potopi čitavu našu industriju. Zašto bi na primer Zdravko Čolić uložio ozbiljna sredstva u snimanje i promociju svog novog CDa, ako bi već sutradan svi mogli da ga skinu besplatno i slušaju. Agencija će takodje pružati usluge i filmskoj industriji. Važno je napomenuti da ovom trenutku možemo da kontrolišemo 95% linkova na internetu. Uskoro će biti završen i import dela domaćeg kataloga na Automatsko prepoznavanje i blokadu uploada pesama na Facebook, MySpace, Sound Cloud i još nekoliko socijanih mreža ali će najveći deo posla obavljati Agencija. U ovoj prvoj fazi projekta za sada samo lociramo i selektivno obaramo linkove sa piratskih sajtova, dok je u drugoj fazi u saradnji sa UDS-om ,policijom i tužilaštvom predvidjena nulta tolerancija piraterije - kaže Žika Jakšić direktor agencije. <br /><br />Pored “Antipiratske agencije” aktivan je i UDS.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />- UDS je u toku 2013 godine puno uradio na polju borbe protiv piraterije. Najvažnije je da smo se pokrenuli sa nulte tačke. Domaći izdavači su digitalizovali svoj katalog i preko svojih kontent agregatora ga plasirali na sve svetske digitalne prodavnice. Sve to čini jedan ozbiljan korpus kompanija i ljudi koji stvaraju legalnu industriju i koji svojim delovanjem ne dozvoljavaju da se domaća muzika piraterijom uništi. iz Napravaljen je dogovor sa MUP-om Srbije jedinicom za visoko tehnoloski kriminal i državnog tužioca za visoko tehnoloski kriminal o seradnji. Do sad je u test fazi “sruseno” više od 100.000 linkova sa YouTube-a i nekoliko portala i sajtova koji su nudili putem pretplate kompletan ex jugoslovenski katalog svih diskografskih kuća. Locirani su i vlasnici nekoliko portala i u procesu je podizanje krivičnih prijava. - kaže Rodoljub Stojanović direktor “UDS”-a. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Zabava/Vesti/427742/Hakeri-obaraju-piratske-sajtove" target="_blank">Blic</a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-70484907944158330092013-12-06T22:43:00.000+01:002013-12-06T22:43:28.938+01:0006.12.13. Albanski hakeri srušili sajt Dragutina Topića <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Sajt atletskog saveza na kom se oglašava naš poznati olimpijac <span class="highlight">Dragutin</span> Topić, napali su albanski hakeri. Oni su ušli na sajt i postavili kosovsku zastavu, na stranici <a href="http://topjump.rs/">topjump.rs</a>.<br />
<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbV5lNUUfFVwrTjLJxynXB_NrmTstrYJF7KSBYnQ8UnxgJTbhTP6K63ms9Aa3r_9QAz7NtwrsvmZReHbVB342FfgZK0384AoHLF1JGKoYQnIt-P8dp_x5fRtAUd6TwtYfQ57fN8x4bvEs/s1600/TOP.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="640" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbV5lNUUfFVwrTjLJxynXB_NrmTstrYJF7KSBYnQ8UnxgJTbhTP6K63ms9Aa3r_9QAz7NtwrsvmZReHbVB342FfgZK0384AoHLF1JGKoYQnIt-P8dp_x5fRtAUd6TwtYfQ57fN8x4bvEs/s640/TOP.jpg" width="374" /></a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-64723254262075568862013-12-02T22:28:00.004+01:002013-12-02T22:41:21.734+01:0002.12.13. Ovo je trenutno najveća zagonetka na Internetu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4J5MIQW-nEcx6ccDB2kq5XPSsfy2hXfexFROLgb3iMfaErRSdec0vhyn_7bnBVeQa3tLwYr-LIa6MG5MwbdLhUUx7rvKArTgED5QmSY6N44a64gHhw9PLS3va2BrrDP3SzGPO4nyDhoY/s1600/406656_leptir_ff.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4J5MIQW-nEcx6ccDB2kq5XPSsfy2hXfexFROLgb3iMfaErRSdec0vhyn_7bnBVeQa3tLwYr-LIa6MG5MwbdLhUUx7rvKArTgED5QmSY6N44a64gHhw9PLS3va2BrrDP3SzGPO4nyDhoY/s400/406656_leptir_ff.jpg" width="400" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">Digitalizovana slika cvrčka kao znak "Sikade 3301" </td></tr>
</tbody></table>
<div style="text-align: justify;">
Tokom dve protekle godine, misteriozna internet organizacija na internetu svakog 04. januara postavlja naizgled nerešive probleme koji privlače najbolje svetske hakere i šifrante. Ali sa kojim ciljem? Niko nije sasvim siguran ko stoji iza izazova poznatog kao “Cvrčak 3301”: misteriozno tajno društvo, politički trust mozgova, reklamna kampanja, tajni odbor za regrutaciju veštih šifranata neke vojne ili državne službe, Anonimus, CIA?<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhEXEmyNZnbClCaglHPOWmY8REVrxuYiH8KY5NhVOEjykXXQ2cWHu4b0krz1BauH4TYA9q2P6lnz7193jw7pbDT_y2uYbprnsVQBcg2sOW8ep0Ed7jtZBheOMglBKIjAJa_2mQYHH2ou30/s1600/220px-Cicada_3301_Poster_Warsaw.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><br /></a></div>
“Zdravo, tražimo osobe visoke inteligencije. Da bismo ih pronašli, načinili smo test. Iza ove slike krije se poruka. Nađi je, i ona će te odvesti na put ka nama. Radujemo se susretu s malobrojnima koji će uspeti da pređu ceo put. Srećno!” <br />
<br />
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiXw22420qeHbcHaFSBXU1pHWnHkTpopYVvUZAescd6-caTyUp556VW0XT2Pgtupyrx3yDGL5b86Rkgwf0tulTendWeRG3LjR3arWrea6ozjJrM_jTZChr0T9wvYqyYWQTM-QyQgfBQyhM/s1600/183px-Cicada_3001_Final.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiXw22420qeHbcHaFSBXU1pHWnHkTpopYVvUZAescd6-caTyUp556VW0XT2Pgtupyrx3yDGL5b86Rkgwf0tulTendWeRG3LjR3arWrea6ozjJrM_jTZChr0T9wvYqyYWQTM-QyQgfBQyhM/s1600/183px-Cicada_3001_Final.jpg" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;">“Zdravo, tražimo osobe visoke inteligencije. Da bismo ih pronašli,
načinili smo test. Iza ove slike krije se poruka. Nađi je, i ona će te
odvesti na put ka nama. Radujemo se susretu s malobrojnima koji će
uspeti da pređu ceo put. Srećno!” </td></tr>
</tbody></table>
Tako je glasila poruka potpisana sa “3301”, koja je 4. januara prošle godine privukla pažnju i izazvala intersovanje hakera širom sveta koji krstare internetom u potrazi za razonodom.<br />
<br />
U pitanju je bio primer digitalne staganografije: skrivanje tajnih inforamcija u digitalnom fajlu. Najčešće se javlja sa slikovim fajlovima - primalac koji “provali” šifru dobija potpuno drugačiju sliku - a tehnika se najčešće povezuje sa opskurnim ciljevima, kao što je skrivanje dečije pornografije. Smatara se da su i operativci al-Kaide na sličan način planirali napade od 11. septembra - skrivjući šifrovane poruke u digitalne fotografije objavljene na Ibeju. <br />
<br />
Ovoga puta, međutim, stvar nije bila ni iz daleka tako jednostavna. Potraga na koju se “navukao“ ogroman broj hakera i IT zaluđenka svake vrste zahtevala je, kako se ubrzo pokazalo, zaista izuzetno visoku inteligeniciju, a takođe i obimno poznavanje raznih olasti, kao što su teorija brojeva, filozofija, klasična muuzika, sajberpank literatura, viktorijanski okultizam i majanska astrologija. <br />
<br />
Za neke je to bila samo igra i zabava, poput vrlo kompklikovanog sudikua, dok je za druge postalo oprava opsesija. Ujednom trentuku, tehnike dešifrovanja prešle su na viši stupanj. Sama zagonetka mutirala je u nekoliko pravaca:<br />
<br />
heksadecimalne cifre, obratni inžinjering, prosti brojevi, a opšti motiv je postala slika cvrčka - nalik na sliku noćnog leptira iz Harisovog “Kad jaganjci utihnu”.<br />
<br />
Na sajtu “Ridit” puštani su šifrovani stihovi iz poeme za iz “Mabinodžijona”, prethrišćanskih velških spisa o kralju Arturu, uz brojeve civilizacije Maja. <br />
<br />
Korisnike anarhističkog internet foruma 4chan pravo iznenađenje je, međutim, dočekalo kada su dešifrovali poemu “Dama s izvora”. Pojavila se poruka “Pozovite nas” i broj telefona 214-390-9608, za koji se ispostavilo da je u Teksasu, a automatska sekretarica otkrila je nove podatke koje su hakeri dešifrovali i došli do sajta 845145127.com. <br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglTphR0OBcD_mZWzi9hU3SgP1UYEwxgOODfabX60bBLfwdTa-1AgC6qRCsQTTx7KAvyx0HA7DKoKUDom1UWlAnCYFAvZ1610KDT8XIhSPhHTYcO2fWTG6dmf03-1DaZzniJ7e1rtKDA8I/s1600/220px-Cicada_3301_Poster_Warsaw.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEglTphR0OBcD_mZWzi9hU3SgP1UYEwxgOODfabX60bBLfwdTa-1AgC6qRCsQTTx7KAvyx0HA7DKoKUDom1UWlAnCYFAvZ1610KDT8XIhSPhHTYcO2fWTG6dmf03-1DaZzniJ7e1rtKDA8I/s1600/220px-Cicada_3301_Poster_Warsaw.jpg" /></a></div>
Tu su zatekli ogromnu sliku cvrčka i brojčanik koji odbrojava. Kada je stigao do nule, 9. januara u pet popodne, pojavilo se 14 GPS koordinata za lokacije u Varšavi, Parizu, Sijetlu, Seulu, Arizoni, Kaliforniji, Nju Orleansu, na Havajima i u Sidneju. Na njima su nalazili postere pričvršćene na ulične svetiljke, sa slikom cvrčka i QR kodom. Za zajednicu tragalaca ovo je bio uzbudljiv trentuak, koji im dokazao da je u zagonetku uloženo mnogo truda i znanja, i da njen autor nikako ne može biti neki frik iz podruma, već samo grupa visoko inteligentnih i stučnih ljudi. <br />
<br />
Ali kojih, i s kojim ciljem? QR kod je upučivao da bi upitnaju mogla biti samo vešto osmišljena reklamna kampanja za neki banalan proizvod, što bi za hakere bilo veliko razočarenje. Pomisao koja je imala mnogi više smisla bila je da neka organizacija, vladina ili vojna, na ovaj način traži najtalentovanije hakere i šifrante - što je u prošlosti već rađeno na sličan način. Takva organizacija, međutim, najverovatnije ne bi koristila anarhistički sajt, koji privlači pre svega ljude sklone da rade “izvan sistema”. <br />
<br />
Kao drugo rešenje nametao se zaključak da talente regrutuje neka hakerska organiazcija kao što je Anonimus, utoliko pre što je dalji trag vodio preko rutera koji omogućava pristup “darknetu” - ogromnom području interneta koje standardni pretraživači ne mogu da indeksiraju. <br />
<br />
Nakon još nekoliko nedelja i zadataka, potraga je okončana porukom: “Zdfravo. Našli smo osobe koje smo tražili. Ovo višemesečno putovanje je okončano. Za sad”. <br />
<br />
Četvrtog januara ove godine usledila je nova zagonetka, nova misteriozna potraga okončana na isti misteriozan način, a entuzijsti koji “cvrčak 3301” i dalje opseda, a zagonetku nisu rešili, trenutno čekaju - 4. januar 2014. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Svet/423897/Ovo-je-trenutno-najveca-zagonetka-na-Internetu" target="_blank">Blic</a><br />
<br />
Još:<br />
<a href="http://uncovering-cicada.wikia.com/wiki/Uncovering_Cicada_Wiki" target="_blank">Uncovering Cicada Wiki </a><br />
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Cicada_3301" target="_blank">Cicada 3301 on Wikipedia</a><br />
<a href="http://mentalfloss.com/article/31932/chasing-cicada-exploring-darkest-corridors-internet" target="_blank">Chasing the Cicada: Exploring the Darkest Corridors of the Internet</a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-4919864724143359802013-06-18T20:41:00.001+02:002022-07-26T22:10:11.777+02:00Autorski radovi<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<ul style="text-align: left;">
</ul>
<ul style="text-align: left;">
</ul>
<h4 style="text-align: left;">► <a href="https://drive.google.com/file/d/0B9v0aLxq5cWRZ0lMVlZrYmZhbVE/view?usp=sharing" style="font-size: large;" target="_blank">Diplomski rad "Hakeri: Cyber mafija ili dobri momci lošeg vremena?</a><span style="font-size: medium;">", FPN 2006 </span><br /><br /></h4><h4 style="text-align: left;">► <a href="https://drive.google.com/file/d/0B9v0aLxq5cWRNmU1ZGM3MTEtNjA2Zi00YWQ3LThkOTYtNWViYWI5NWQ3MzJi/view?usp=sharing" style="font-size: large;" target="_blank">"Leetspeak kao način komunikacije hakera"</a><span style="font-size: large;">, </span><span lang="sr-Latn-RS" style="font-family: "times new roman" , "serif"; font-size: large; line-height: 115%;">CM, Časopis za upravljanje komuniciranjem (Communication management
quarterly), Broj 3 godina II jun 2007</span><span style="font-size: large;"> </span><br /><br /></h4><h4 style="text-align: left;">► <a href="https://drive.google.com/file/d/0B9v0aLxq5cWRMDAwM2ZkN2MtNTBlNC00YmU5LTk5MDEtOTY5ZDZhYmQzMjY4/view?usp=sharing" style="font-family: "times new roman", "serif"; font-size: large;" target="_blank">"Kosovski boj na sajber način"</a><span style="font-family: "times new roman", "serif"; font-size: large;">,Ilustrovana politika, 2008 </span>
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<h4 style="text-align: left;">
</h4>
<ul style="text-align: left;"></ul>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-91486903935005273102013-04-24T22:14:00.001+02:002013-04-24T22:14:43.211+02:0024.04.13. Uhapšen haker koji je obarao australijske državne sajtove, preti mu 12 godina zatvora<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg_a-bLJZvrvR6EwODukT8LexUULat6yU5w36-ERAUuJ-st6FN4ArZCc6sE3KIoeToBu-3HXCMt91fuz7uJ9fAv0gSS-l11f_dyt58ELKU-JeAVuEtN7h7J5K7W-raglh2CJ0Y3mqcqC40/s1600/lulzsec-hackers-news-v2.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="246" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg_a-bLJZvrvR6EwODukT8LexUULat6yU5w36-ERAUuJ-st6FN4ArZCc6sE3KIoeToBu-3HXCMt91fuz7uJ9fAv0gSS-l11f_dyt58ELKU-JeAVuEtN7h7J5K7W-raglh2CJ0Y3mqcqC40/s320/lulzsec-hackers-news-v2.jpg" width="320" /></a></div>
Australijska policija uhapsila je hakera, povezanog sa organizacijom <span class="highlight">Lulz</span> sekjuriti (<span class="highlight">Lulz</span> Security), zbog upada na državne sajtove.<br />
<br />
Ime uhapšenog nije saopšteno. Navodi se da ima 24 godine i da radi
kao IT administrator u Sidneju.<br />
<br />
Protiv njega su podignute dve optužnice -
za neovlašćenu izmenu podataka i neovlašćen pristup zaštićenim
podacima.<br />
<br />
<br />
<div class="in_banner flash ">
</div>
Ukoliko bude osuđen, privedeni haker koji se smatra jednim od uticajnijih u grupi <span class="highlight">Lulz</span> sekjuriti mogao bi da dobije 12 godina zatvora.<br />
Australijska policija nije navela u koje državne sajtove je privedeni haker upao.
<br />
<br />
Grupa <span class="highlight">Lulz</span> sekjuriti formirana je
2011. godine i smatra se ogrankom hakerske grupe Anonimni, poznatoj po
seriji napada na sajtove američke vlade i bezbednosnih agencija.<br />
<br />
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Svet/379393/Uhapsen-haker-koji-je-obarao-australijske-drzavne-sajtove-preti-mu-12-godina-zatvora" target="_blank">Blic </a><br />
<br /></div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-81133881463124670552013-03-29T02:24:00.001+01:002013-03-29T02:24:56.470+01:0029.03.13. Kako postati haker - Eric Steven Raymond<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
Uputstvo je napisao tvorac "Žargon fajla" (Jargon file) i njegove štampane verzije "Novi hakerski rečnik" (The New Hacker's Dictionary) Eric S. Raymond.<br />
<br />
Originalni tekst na engleskom jeziku možete pronaći na linku <a href="http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html">http://www.catb.org/~esr/faqs/hacker-howto.html</a><br />
<br />
Prevod na srpski jezik od strane <a href="https://lugons.org/" target="_blank">Linux User Group of Novi Sad</a> nalazi se na linku <a href="https://hacker.lugons.org/">https://hacker.lugons.org/</a><br />
<br />
PDF na srpskom jeziku nalazi se na linku <a href="https://hacker.lugons.org/download/kako-postati-haker.pdf">https://hacker.lugons.org/download/kako-postati-haker.pdf</a><br />
<br />
<br />
<b>O autoru: Eric S Raymond </b><br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGVth2T-_Z-bGWfgQlzjE7eX8Nx_jqAPT02wxGTijy4XjWE90iKNBSXD1P2SyfLW7PlFx6YILduOvs7q25Y5g0H2VuqPANO5uGR0xZnclFLOOIcbUrXJAN_DwOuz3alAeOn6jwHHeQYjo/s1600/Raymond.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGVth2T-_Z-bGWfgQlzjE7eX8Nx_jqAPT02wxGTijy4XjWE90iKNBSXD1P2SyfLW7PlFx6YILduOvs7q25Y5g0H2VuqPANO5uGR0xZnclFLOOIcbUrXJAN_DwOuz3alAeOn6jwHHeQYjo/s1600/Raymond.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Poznat kao "esr". Programer, zagovornik otvorenog koda i uređivač <a href="http://www.catb.org/jargon/" target="_blank">Novog Hakerskog Rečnika ("The New Hacker's Dictionary")</a>. 1998. godine objavio je dokumenta "<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Halloween_documents_leak" target="_blank">Halloween documents</a>"
koja su “procurila” iz Microsofta. Napisao je "The Cathedral and the
Bazaar" 1997. i knjigu "The Art of Unix Programming" 2003. godine.</div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-23304986227774425382013-03-22T23:19:00.001+01:002013-03-22T23:21:30.090+01:0022.03.13. Rezultati istraživanja "Internet Census 2012" <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgW5ZC_ulsK0qxvuQjZnHVhdjyRyxSwCRIJREGtvfCkuddQhPglxYzpwj0z1Pjjj6pZJXjaIU_XyvUl8GRaV5Sxn_t84PBGokSSD44JCZzrUJD7NFhRD2vl2Q_km4jJucpnBRA07CBU3_8/s1600/worldmap_lowres_16to9_small.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="179" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgW5ZC_ulsK0qxvuQjZnHVhdjyRyxSwCRIJREGtvfCkuddQhPglxYzpwj0z1Pjjj6pZJXjaIU_XyvUl8GRaV5Sxn_t84PBGokSSD44JCZzrUJD7NFhRD2vl2Q_km4jJucpnBRA07CBU3_8/s320/worldmap_lowres_16to9_small.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Anonimni haker objavio je rezultate svog šestomesečnog istraživanja koje je nazvao "Internet popis 2012" (Internet Census 2012). Za potrebe ovog istraživanja, ovaj haker je pomoću programa Nmap Scripting Engine (NSE) napisao skriptu za skeniranje portova na Intenetu kako bi skenirao sve dostupne IPv4 adrese. </div>
<br />
Ideja o popisu Interneta "rođena" je pre dve godine kada je haker iz zabave pokušao da se uloguje na što više nasumičnih računara i uređaja na Internetu pomoću klasične telnet komande root:root.Skripta je brzo napisana i zabava je mogla da počne.<br />
<br />
<div style="text-align: justify;">
Skeniranje je počelo pokretanjem skripte sa jednog računara, ali kako je haker prnalazio nove, nezaštićene računare i uređaje, i na njih instalirao skripte za skeniranje, brzina skeniranja se povećavala, kao i broj skeniranih adresa. Od dobijenih rezultata haker je sastavio svojevrsnu "mapu" Interneta i na njoj prikazao rasprostranjenost korišćenja Interneta u svetu, odnos korišćenja dan/noć kao i mnoge druge podatke koji zajedno čine sveobuhvatnu analizu mreže. </div>
<br />
<div style="text-align: justify;">
Zanimljivo je da istraživač (kao i svaki "white hat") nije ni na koji način modifikovao operativni sistem uređaja u koji je upao, niti je narušavao njegovo funkcionisanje. Svi kompjuteri korišćeni su isključivo kao alat za rad na Internetu tj. skeniranje mreže. Kako se navodi u izveštaju, to je učinjeni na najmanje invazivan način koji je bio moguć i sa maksimalnim poštovanjem privatnosti korisnika uređaja. Takođe, na svaki uređaj je ubačen tekstualni ("readme") fajl sa kratkim objašnjenjem projekta, adresom na koju mogu da se obrate svi koji se bave istraživanjem bezbednosti, podacima o Internet provajderu i zakonskom regulativom koja se tiče projekta.</div>
<br />
Ceo izveštaj, slike i kompletnu dokumentaciju o istraživanju možete pronaći na adresi <a href="http://internetcensus2012.bitbucket.org/paper.html" target="_blank">http://internetcensus2012.bitbucket.org/paper.html</a><br />
<br />
<a href="http://internetcensus2012.bitbucket.org/images/geovideo_lowres.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="http://internetcensus2012.bitbucket.org/images/geovideo_lowres.gif" /></a></div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-69372645680690947092013-02-19T12:16:00.002+01:002013-02-19T12:22:21.248+01:0019.02.13. Tajna "Jedinica 61398" kineske vojske optužena za seriju hakerskih napada na američke firme<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFcHxAgWt81mbw4ov0UJD3DS7vhOQInm8Ei76TYPnjDDTctyZ_j8odbXkGuR6tUhYKL6eOmz7nWCR8oA8lY8TNJibzdU0s2hNyDHHS_hGRUXnvU8ayZiK-gcDk71HmDgu-7e0PBtQgGQ0/s1600/China-Hackers-1.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="251" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiFcHxAgWt81mbw4ov0UJD3DS7vhOQInm8Ei76TYPnjDDTctyZ_j8odbXkGuR6tUhYKL6eOmz7nWCR8oA8lY8TNJibzdU0s2hNyDHHS_hGRUXnvU8ayZiK-gcDk71HmDgu-7e0PBtQgGQ0/s320/China-Hackers-1.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Peking - Veruje se da jedna tajna kineska vojna jedinica stoji iza serije hakerskih napada na ustanove i firme u SAD, saopštilaje jedna američka kompanija za bezbednost kompjutera, suprotno tvrdnjama kineske vlade da ni na koji način nije umešana u takve operacije.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />U izveštaju firme "Mendient" se navodi da je Jedinica 61398 Narodne oslobodilačke armije, stacionirana u Šangaju, najverovatnije pokretačka snaga za hakerske upade. Mendient je saopštio da veruje da je ta jedinica izvela "uspešne" napade na veliki broj privrednih firmi.<br /><br />"Priroda rada 'Jedinice 61398' se smatra u Kini za državnu tajnu, ipak mi verujemo da je ona angažovana u štetnim 'operacijama u kompjuterskim mrežama'", navela je firma u izveštaju objavljenom u ponedeljak u SAD.<br /><br />"Vreme je da se prizna da je opasnost poreklom iz Kine i mi želimo da odradimo svoj deo kako bi naoružali i pripremili bezbednosne profesionalce da se efikasno nose s pretnjom", kaže se u izveštaju.<br /><br />Kinesko ministarstvo vojske nije odmah odgovorilo na faksirano pitanje o izveštaju Mendienta, koje je uputila agencija Rojters.<br />Kineska vlada je dosledno do sada negirala da je umešana u hakerske aktivnosti <br /><br />Jedinica 61398 je smeštena u novom delu Šangaja, Pudongu, koji predstavlja finansijski i bankarski centara i u kome radi možda na hiljade ljudi koji perfektno govore engleski i stručnjaci su za kompjuterske programe i rad na mrežama, navodi se u izveštaju.<br /><br />Ta kompanija tvrdi da je kineska jedinica ukrala "stotine terabajta podataka sa kompjutera najmanje 141 organizacija različitih industrija od početka 2006.".<br /><br />Većina žrtava su iz Sjedinjenih Država, a manji broj u Kanadi i Britaniji. Ukradene informacije se kreću od detalja spajanja i kupovine firmi do imejl adresa rukovodilaca kompanija, kaže se u izveštaju.<br /><br />Kineska vlada je dosledno do sada negirala da je umešana u takve aktivnosti. Američki stručnjaci, međutim, ne veruju u te demantije.<br /><br />Hakeri iz Kine su i ranije bili povezivani sa napadima na kompanije koje rade za američku vojsku, kao što je Lokid Martin, ili firme Gugl i Koka- Kolu. Bilo je izveštaja i da su kineski hakeri pokusali da se ubace u kompjutere Pentagona i članova američkog Kongresa.<br /><br />Ministarstva odbrane i spoljnih poslova Kine su početkom meseca odlučno odbacila optužbe o hakerima povezanim s državnim ustanovama.</div>
<h3 style="text-align: center;">
"Amerika širi strah od Kine"</h3>
<div style="text-align: justify;">
"Informativni napadi su transnacionalni i anonimni po prirodi", napisalo je ministarstvo odbrane u saopštenju. "Optuživati kinesku vojsku, pod tim uslovima, da preduzima napade preko veb mreže bez neoborivih dokaza je neprofesionalni i neosnovano", navedeno je u saopštenju.<br /><br />Kineski mediji su tim povodom optužili SAD da raspiruju "strah od Kine" iz vlastitih interesa, navodeći da se one pozivaju na zaštitu nacionalne bezbednosti kao opravdanja za protekcionizam u trgovini i uvodjenju trgovinskih sankcija.<br /><br />"Amerika stavlja Kini etikete hakera, jednostavno se igra retorikom o 'kineskoj opasnosti' u informatici, kako bi zapravo pružila nova opravdanja za američku strategiju suzbijanja Kine", napisao je partijski list Ženmin Žibao. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Svet/368381/Tajna-Jedinica-61398-kineske-vojske-optuzena-za-seriju-hakerskih-napada-na-americke-firme" target="_blank">Blic</a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-74370584509097943152013-02-03T09:45:00.000+01:002013-02-03T09:45:12.672+01:0003.02.13. Anonimni srušili sajtove SNS i DS<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifI-bTDpB23hhqm8MZ8PS81Lwdf5VhZQFkSERyqOPwM_m1JdSDXwqjgTD3pSEAwLAbJoMa7ezsmibKvh_PxF0cZlDRFoZJr6pNu93Pdn-aDwHtYT5_cgsF86Y9jBlatUPVp-bwHp2fvzk/s1600/anonymous-logo-1.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="197" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEifI-bTDpB23hhqm8MZ8PS81Lwdf5VhZQFkSERyqOPwM_m1JdSDXwqjgTD3pSEAwLAbJoMa7ezsmibKvh_PxF0cZlDRFoZJr6pNu93Pdn-aDwHtYT5_cgsF86Y9jBlatUPVp-bwHp2fvzk/s200/anonymous-logo-1.jpg" width="200" /></a></div>
<div id="article_lead">
Srpski ogranak hakerske organizacije Anonymous srušio je noćas dva sajta Srpske napredne stranke i jedan
sajt Demokratske stranke.</div>
<div id="article_lead">
<br /></div>
Hakeri su srušili zvaničnu internet prezentaciju naprednjaka sns.org.rs i sajt srpskanaprednastranka.com.
<br />
<br />
<div class="in_banner flash ">
</div>
Oni se, međutim nisu tu zaustavili, već su srušili i zvanični sajt Demokratske stranke ds.org.rs.
<br />
<br />
Anonimni su na <a href="https://twitter.com/AnonSrbija" target="_blank">svom nalogu na tviteru</a> izvestili o napadu koristeći haštag #TangoDown po ugledu na američke kolege.
<br />
<br />
SNS i DS su, međutim, negirali da su žrtve sajber napada.<br />
<br />
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/IT/365832/Anonimni-srusili-sajtove-SNS-i-DS" target="_blank">Blic </a><br />
<div id="article_lead">
<br /></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-58925284133274575682013-01-20T21:41:00.003+01:002013-01-20T21:41:42.856+01:0020.01.2013. Albanski hakeri napali sajt SUS-a <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFPyV1V_4G4_vcOH-8jbKYiPRCsLBfd9PlWabGGQuGcxoSnezBCGVRWYDJ7OOYuSKna73WNEmGwWAqP7obd0DKNub4ho8qfn0BmsMGkEG9fRnODA1cCxTa44Cb2jqS4iQY9ONNX_LnxL0/s1600/sus.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="171" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjFPyV1V_4G4_vcOH-8jbKYiPRCsLBfd9PlWabGGQuGcxoSnezBCGVRWYDJ7OOYuSKna73WNEmGwWAqP7obd0DKNub4ho8qfn0BmsMGkEG9fRnODA1cCxTa44Cb2jqS4iQY9ONNX_LnxL0/s320/sus.jpg" width="320" /></a>Albanski hakeri su danas oko 17 sati napali <a href="http://www.sus.org.rs/" target="_blank">sajt Studentske organizacije Srbije (SUS)</a>, inače jednog od najvećih udruženja
studenata u zemlji. Na internet stranici sus.rs sada se samo može
pročitati "United states of Albania", a zbunjeni studenti kažu da ničim
nisu izazvali ovaj napad.</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
- Nismo se oglašavali povodom uklanjanja spomenika u Preševu, a
inače smo poznati kao organizacija koja se zalaže za mirne pregovore
Beograda i Prištine. Sutra ćemo zvati provajdere da nam ponovo
aktiviraju sajt, ali ne znamo koliko će vremena za to trebati i koliko
će nas sve to koštati - kaže za naš list Nikola Damljanović, predsednik
SUS-a.
</div>
<br />
<div class="in_banner flash ">
</div>
On dodaje da se ova organizacija finansira preko projekata koji
se reklamiraju na sajtu, pa da ugroženost sajta samim tim znači i
ugroženost SUS-a.<br />
<br />
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/363608/Albanski-hakeri-napali-sajt-SUSa" target="_blank">Blic </a><br />
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-19122132766137422562013-01-04T20:08:00.001+01:002013-01-04T20:09:01.433+01:0004.01.13. Baza hakera<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinGdXfU8b11_1nQtfPKxMlv1RdnwP3T9CMyAAHpWAc2ZF8EVkQDKJisW9at42l0eEfmuDuNfA0oKy7Fojna_f8axOmZh1mATqXvshqGf1Nf9bvAC_EnjZg1ZC4b6ltxw1LBMIGT8onyDU/s1600/logo.png" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEinGdXfU8b11_1nQtfPKxMlv1RdnwP3T9CMyAAHpWAc2ZF8EVkQDKJisW9at42l0eEfmuDuNfA0oKy7Fojna_f8axOmZh1mATqXvshqGf1Nf9bvAC_EnjZg1ZC4b6ltxw1LBMIGT8onyDU/s1600/logo.png" /></a></div>
Veoma obimna baza hakera nalazi se na linku <a href="http://www.soldierx.com/hdb">http://www.soldierx.com/hdb</a></div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-27977253105686647492012-10-13T01:29:00.004+02:002012-10-13T01:30:17.964+02:0013.10.12. SAD pred sajber napadom u rangu Perl Harbora <div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5kwW5tn8-BvbDC5J0XCl7pzvw8Jd4brOwyYMQAr0A0XsMtHO6iy7oYUI2WiLrYoOK89sE-2PKdgW7sOce5EYxoje-y45HZrKgdCzClcBV_vM4aYSlgtrgbhFvY_R5-JHZJ7gqFhWlBMA/s1600/cyberattack_1805164b.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="125" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh5kwW5tn8-BvbDC5J0XCl7pzvw8Jd4brOwyYMQAr0A0XsMtHO6iy7oYUI2WiLrYoOK89sE-2PKdgW7sOce5EYxoje-y45HZrKgdCzClcBV_vM4aYSlgtrgbhFvY_R5-JHZJ7gqFhWlBMA/s200/cyberattack_1805164b.jpg" width="200" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Američki ministar odbrane Leon Paneta upozorio je da se Sjedinjene
Američke Države suočavaju sa mogućim sajber napadom u rangu Perl
Harbora.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Paneta je rekao da je zemlja veoma podložna stranim kompjuterskim
hakerima koji bi mogli da blokiraju rad i poremete elektro-mrežu, sistem
transporta, finansijske sisteme i vladu.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
U govoru u Njujorku, Paneta je prikazao sumornu perspektivu ukoliko dođe
do takvog napada. On je komentarisao povećanu agresivnost i tehnološki
napredak suparnika SAD, kao što su Kina, Rusija, Iran i militantne
grupe.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
- Agresorska država ili ekstremistička grupa mogle bi da upotrebe tu
vrstu tehnike i napada da kontrolišu neke važne sisteme. Hakeri bi mogli
da poremete putničke vozove, ili što je još opasnije, vozove sa opasnim
hemikalijama. Mogu da zagade izvore pijaće vode u velikim gradovima,
blokiraju elektro-mrežu u velikim delovima zemlje - upozorio je Paneta.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Zvaničnici odbrane ističu da Panetine reči nisu hiperbola i da je on
reagovao na nedavni talas sajber napada na velike američke finansijske
institucije.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Paneta se pozvao i na napad u avgustu na državnu naftnu kompaniju "Saudi
Aramko" kada je zaraženo više od 30.000 kompjutera, zbog čega su bili
potpuno neupotrebljivi.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
- Najrazornije mogućnosti uključuju sajber napadače koji pokreću više
napada istovremeno na ključnu infrastrukturu SAD, u kombinaciji sa
fizičkim napadom – naveo je Paneta.<br />
- Rezultat bi bi jednak razaranju Perl Harbura, a došlo bi i do fizičkog
uništenja i gubitaka života. Takav napad paralisovao bi i šokirao
naciju i stvorio dubok osećaj osetljivosti – dodao je on.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Zvaničnici Pentagona takođe navode da Paneta pokušava da progura zakon
na Kapitol hilu. Novi zakon zahtevaće i nove standarde za ključna
infrastrukturna postrojenja, kao što su eklektrane, vodovodi i gasovodi,
a gde bi hakerisanje moglo da izazove ozbiljne gubitke i štetu.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
U avgustu, zakon o sajber bezbednosti koji je bio prioritet
administracije u oblasti nacionalne bezbednosti, blokirala je grupa
republikanaca, predvođena senatorom iz Arizone Džonom Mekejnom, koji je
stao na stranu američke Trgovinske komore i rekao da bi to bilo
preveliko opterećenje za korporacije.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Njujork tajms ukazuje da su SAD, iako to nikada nisu priznale, i same su
protiv svojih protivnika organizovale sajber napade i da je predsjednik
Barak Obama na početku mandata naredio sofisticirane napade na
kompjuterske sisteme koji upravljaju glavnim iranskim nuklearkama.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Svet/347520/Paneta-SAD-pred-sajber-napadom-u-rangu-Perl-Harbora" target="_blank">Blic </a></div>
</div>
Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-35467332003797348442012-06-26T23:38:00.000+02:002012-06-26T23:38:28.520+02:0026.06.12. Srpski hakeri srušili sajt Hrvatskog nogometnog saveza<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTMslx4_lZbBPo6FtZSCe2yyOX7pbKvAoolgU71CQQqiEuJtu79m2dEIC4O1JccwQCogQxRjpMqLeLm9HYanqacF5xouUVropsePJmidl2CVyjrMdX1PW4yinN4TCkYnpPXyZOhn2E318/s1600/hns.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="224" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhTMslx4_lZbBPo6FtZSCe2yyOX7pbKvAoolgU71CQQqiEuJtu79m2dEIC4O1JccwQCogQxRjpMqLeLm9HYanqacF5xouUVropsePJmidl2CVyjrMdX1PW4yinN4TCkYnpPXyZOhn2E318/s320/hns.jpg" width="320" /></a></div>
<div id="article_lead">
<br /></div>
<div id="article_lead">
Srpski hakeri srušili su stranicu <a href="http://www.hns-cff.hr/" target="_blank">Hrvatskog nogometnog saveza</a>.</div>
Oni su postavili srpsku zastavu na sajt HNS-a i poruku zbog čega su
to uradili, kao i klip sa utakmice između Hajduka iz Splita i Zenita
kada su gostujući navijači pevali "Ubi ustašu".
<br />
<div id="article_lead">
<br /></div>
<div id="article_lead">
Izvor: <a href="http://sport.blic.rs/euro-2012/vesti/182526/Srpski-hakeri-srusili-sajt-Hrvatskog-nogometnog-saveza" target="_blank">Blic </a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-3423664418409035302012-06-24T12:14:00.000+02:002012-06-24T12:14:04.864+02:0024.06.12. Komitet Evropskog parlamenta predložio odbacivanje Sporazuma o borbi protiv piraterije<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2dAGkwHIFwwTaXdFRMOjvsyf2qKKTQbo4so4gX4kHgfMpxPcwBQzcChfr1_ZLATlS9LLYhCuBT3zqPtpyw8AOkOlbnQalAMk2Up1Ae95Giy69AhQcpXBrpvYiyNCi8Q_jifUB_iPfisw/s1600/acta.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj2dAGkwHIFwwTaXdFRMOjvsyf2qKKTQbo4so4gX4kHgfMpxPcwBQzcChfr1_ZLATlS9LLYhCuBT3zqPtpyw8AOkOlbnQalAMk2Up1Ae95Giy69AhQcpXBrpvYiyNCi8Q_jifUB_iPfisw/s1600/acta.jpg" /></a></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Trgovinski komitet Evropskog parlamenta danas je
preporučio odbacivanje <a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Anti-Counterfeiting_Trade_Agreement" target="_blank">Međunarodnog sporazuma o borbi protiv piraterije ACTA</a>,
a odlučeno je i da poslanici glasaju o kontroverznom dogovoru 4. jula,
kao što je i planirano.</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Komitet je sa 19 glasova "za" i 12 "protiv" preporučio odbacivanje
Sporazuma. Trgovinski komitet obrađuje međunarodne sporazume i njegova
preporuka ima određenu težinu u Evropskom parlamentu.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div class="in_banner flash " style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Poslanici navode da je višestranačko glasanje signal da će
Evropski parlament 4. jula odbaciti Međunarodni sporazum o borbi protiv
piraterije. To bi mogao biti prvi slučaj da je Evropski parlament, nakon
2008. kada su mu ojačana ovlašćenja, odbacio neki međunarodni sporazum.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
- Glasanje je pretposlednji ekser na kovčegu Međunarodnog sporazuma o
borbi protiv piraterije - rekao je član Stranke zelenih iz Nemačke Jan
Filip Albreht.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Cilj Sporazuma jeste smanjenje krađe zaštitnih trgovinskih oznaka i
borba protiv onlajn piraterije, ali je akt izazvao zabrinutost, posebno u
istočnoevropskim državama zbog cenzure i pojačanog praćenja korisnika.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Samo nekoliko članica EU, uključujući Nemačku, bile su uzdržane od
potpisivanja Sporazuma, dok su brojne izrazile zabrinutost o uticaju
akta na njihove građane.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Protesti su održani u nekoliko gradova u Evropi zbog čega je niz
članica EU donelo odluku o suspenziji ratifikacije ovog sporazuma.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Sporazum izaziva negodovanje među aktivistima pokreta za slobodu
govora, koji smatraju da ovaj akt vlastima daje previše ovlašćenja i ide
dalje od kontroverznog američkog zakona Stop onlajn piratskim aktima.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Sporazum su do sada potpisale SAD, Australija, Kanada, Japan, Maroko, Novi Zeland, Singapur i Južna Koreja.
</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/IT/329503/Komitet-Evropskog-parlamenta-predlozio-odbacivanje-Sporazuma-o-borbi-protiv-piraterije" target="_blank">Blic </a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-49696429452578248872012-06-24T12:05:00.002+02:002012-06-24T12:08:10.130+02:0024.06.12. Najčešće greške koje pravimo kada smišljamo lozinku<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Ljudi često misle da su njihove lozinke putem kojih
se loguju na neki sajt ili društvenu mrežu, dovoljno specifične i
jedinstvene, te da je njihov nalog bezbedan. međutim, kada su pre par
dana hakeri napali društvenu mrežu "Linkedin" ova pretpostavka se
pokazala pogrešnom.</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Infografika koju je objavila kompanija "<a href="https://community.rapid7.com/community/infosec/blog/2012/06/11/its-time-to-ban-bad-passwords" target="_blank">Rapid7</a>" za zaštitu na
internetu, otkriva da je 30 najčešćih lozinki ukradeno prošle nedelje
kada je došlo do upada hakera na sajt "Linkedin-a".
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div class="in_banner flash " style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Postoji na stotine duplikata i šema koje su povezane sa
kompromitujućim informacijama o logovanju korisnika, što će velikom
broju korisnika zadati glavobolju.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Među najpopularnijim lozinkama koje su sa lakoćom otkrivene i
ukradene bile su reči poput "link", "bog", "Isus", "anđeo", "Majkl",
"Džordan", "volim te", "volim", "posao", "tačno", "zmaj", "fudbal",
"the", "majmun", "povezati", "rad", karijera", đavo", zatim numeričke
sekvence "1234" i "123456", ali i psovke.
</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: left;">
<img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEheMrCKY0Sr44MQf2PAKQeAXYDauNwnJHfdjcQ4gkIH545tSwSRUPCvRnSpry_8yi90oE8pOjNyVV4OaCR_StY8vEaWUnEKZtLcxx5I17PNMZcZRbVNE0kw8ljxV3j6saa02G3H2y6PoXc/s1600/Linkedin-password-breach-infographic-v2.png" /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<h2 style="text-align: justify;">
Najčešće greške koje pravimo kada kreiramo lozinku</h2>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bez psovki:</b> Fraze ili izrazi koji u sebi sadrže neku
psovku pravi su mamac za hakere i spadaju među najslabije lozinke.
Izbegavajte korišćenje psovki i da se ne biste dovodili u neprijatnu
situaciju na poslu ili privatnom životu.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bez asocijacija: </b>Da biste lakše zapamtili lozinku
nekada je lakše da je vežete za ime samog sajta, društvene mreže ili
napravite neku sličnu asocijaciju, baš kao i članovi "Linkedina", kojima
je lozinka bila "link". Međutim, ova lozinka takođe ima minimalni
stepen zaštite i lako se otkriva.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bez religije: </b>Stručnjaci savetuju da izbegavate termine koji imaju veze sa religijom, jer su veoma česti, a samim tim laki za otkrivanje.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bez brojeva:</b> Ljudima je nekada lakše da umesto reči
upišu niz brojeva, najčešće od 1 do 6, pretpostavljajući da je to toliko
prosto da nikome osim njih neće pasti na pamet, što je svakako velika
zabluda.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Dužina je bitna:</b> Preporuka je da lozinka ima makar
četiri kraće reči koje se lako pamte i koje su međusobno vezane, ne
pisane odvojeno, te zajedno čine frazu, što hakeru otežava posao
dešifrovanja.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bez emocija:</b> Veliki broj lozinki je vezan za ljubav i
reč "voleti" što se nikako ne savetuje korisnicima na internetu jer se
lako otkrivaju i dešifruju. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/IT/327664/Najcesce-greske-koje-pravimo-kada-smisljamo-lozinku" target="_blank">Blic, </a><a href="https://community.rapid7.com/community/infosec/blog/2012/06/11/its-time-to-ban-bad-passwords" target="_blank">Rapid7</a></div>
<h2 style="text-align: justify;">
</h2>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-40300328306146030032012-05-30T10:38:00.000+02:002012-06-24T12:07:00.558+02:0030.05.12. Albanski hakeri upali na internet stranicu Zavoda za udžbenike RS<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<b>Albanski hakeri upali su na internet stranicu Zavoda za
udžbenike Republike Srpske i ostavili poruku u kojoj veličaju
samoproglašenu nezavisnost Kosova.</b><span id="more-35367"></span><br />
Na stranici institucije Srpske koja promoviše obrazovanje i vaspitanje
šiptari su postavili zastave takozvanog Kosova i Albanije i poruku
zahvalnosti „svim zemljama koje priznaju nezavisnost Kosova“.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPixE-Kn0OvTjz4qrhPmORHwuGlmWbaQs7Rs0KAsgQjHM4FcswVeLhyphenhyphenH02lxcT26fwRdV9Ncq5M0StA3r3w7qDiYWA-XmfDCaxuaJzYwyExNYO7YsryZLNZeJMxLoaDtX7wwPppudk7zA/s1600/hakeri-albanski-zunsrs-580x350.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjPixE-Kn0OvTjz4qrhPmORHwuGlmWbaQs7Rs0KAsgQjHM4FcswVeLhyphenhyphenH02lxcT26fwRdV9Ncq5M0StA3r3w7qDiYWA-XmfDCaxuaJzYwyExNYO7YsryZLNZeJMxLoaDtX7wwPppudk7zA/s1600/hakeri-albanski-zunsrs-580x350.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.atvbl.com/index.php/2012/05/28/albanski-hakeri-upali-na-internet-stranicu-zavoda-za-udzbenike-rs/" target="_blank">@tv </a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-67164921907221276822012-05-29T12:10:00.000+02:002012-06-24T12:06:36.628+02:0029.05.12. Kasperski: Otkriven kompleksni ciljani sajber napad "Plamen"<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJAXoxGBQoXFPuy6cDlGMI99dH2bjoflKfOmJCmHuk-MLhiGHyME27VllTcCaemwjO1evxb0boub3rIZPjVSfyhHu4YFuJN2SLCwY0WXL7oaaaOdEPIo0j6e8unpt-gJqG0EMRfUGIemM/s1600/_60531995_60531994.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjJAXoxGBQoXFPuy6cDlGMI99dH2bjoflKfOmJCmHuk-MLhiGHyME27VllTcCaemwjO1evxb0boub3rIZPjVSfyhHu4YFuJN2SLCwY0WXL7oaaaOdEPIo0j6e8unpt-gJqG0EMRfUGIemM/s1600/_60531995_60531994.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Kompjuterski istraživači saopštili su danas da je otkriven kompleksni
ciljani sajber napad koji prikuplja privatne i službene podatke u
državama, poput Izraela i Irana.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Stručnjak iz ruske kompanije za bezbednost na internetu „Kasperski“
Vitalij Kamluk izrazio je uverenje da je štetni softver, poznat po imenu
"Plamen" (Flame), aktivan od avgusta 2010. godine.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Kompanija "Kasperski" izrazila je uverenje da je napad pokrenut pod
pokroviteljstvom države, ali da ne može sa sigurnošću govoriti o samom
poreklu programa.
</div>
<div class="in_banner flash " style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Stručnjaci "Plamen" opisuju kao "najkompleksniji koji je ikad otkriven".
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
U prošlosti ciljani štetni programi poput "Staksneta" bili su usmerni na
nuklearnu infrastrukturu u Iranu. Drugi, poput "Dukua" pokušavali su da
se ubace u mreže kako bi "ukrali" podatke.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
Prema Kamlukovim riječima, novootkriveni štetni program ne uzrokuje
fizička oštećenja, već prikuplja velike količine osetljivih podataka.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
- Po ulasku u kompjuterski sistem "Plamen" počinje kompleksan niz
operacija, među kojima je pretraga mrežnog protoka, uzimanja snimaka,
snimanje audio-razgovora, kopiranjem rada na tastaturi - rekao je
Kamluk.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
On je dodao da je odabrano više od 600 meta, od pojedinaca do poslovnih firmi, akademskih institucija i vladinih sistema.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/IT/325707/Kasperski-Otkriven-kompleksni-ciljani-sajber-napad-Plamen" target="_blank">Blic </a>, <a href="http://www.bbc.com/news/technology-18238326" target="_blank">BBC</a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-26330187659262913242012-05-20T10:35:00.001+02:002012-06-24T12:06:17.035+02:0020.05.12. Čovek koji je stvorio internet ne koristi Fejsbuk<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjYJXi0aBayB3XaPz9Aa2wyegcp1p2ffr7zbSyDHluzg4nulGA-2md0z0D9SndG0Jy7XTfV7Q7VenyRsZ8AgT27i_vq_M8j74rAlXIB8I-GktWsK8hijo6xp3YZ37492XQ5OQb_qu7DgXk/s1600/clinerock.png" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="209" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjYJXi0aBayB3XaPz9Aa2wyegcp1p2ffr7zbSyDHluzg4nulGA-2md0z0D9SndG0Jy7XTfV7Q7VenyRsZ8AgT27i_vq_M8j74rAlXIB8I-GktWsK8hijo6xp3YZ37492XQ5OQb_qu7DgXk/s320/clinerock.png" width="320" /></a></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Leonard_Kleinrock" target="_blank">Leonard Len Klajnrok</a> (77), jedan od tvoraca interneta i
verovatno prvi čovek koji ga je koristio, danas odbija da koristi
Fejsbuk i tvrdi da mu nije potreban. “Odličan je za moje unuke, ali nije
za mene”, kaže ovaj profesor Kalifornijskog Univerziteta.</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Klajnrok priznaje da je njegov odgovor generacijski uslovljen, i
verovatno bi tako nešto rekao i vaš deda, ali u ovom slučaju razlog nije
nepoznavanje najsavremenije tehnologije, karakteristično za većinu
starijih ljudi.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div class="in_banner flash " style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Klajnrok je, naime, bio član tima koji je izmislio internet, i to
još daleke 1969, kada su istraživači okupljeni u laboratoriji
Kalifornijskog univerziteta međusobno razmenjivali probne podatke između
dva tadašnja glomazna kompjutera.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Bio je to začetak mreže Arpanet, koja se vremenom transformisala u internet kakav danas poznajemo.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
- Zapravo imam osećaj već viđenog i doživljenog. Nemam više potrebu da
širim kontakte i da nalazim nove društvene grupe s kojima bih se
povezao. Teško mi je da održim kontakt i sa ljudima sa kojima sam već
povezan. Elektronska pošta mi je zatrpana porukama, moji prijatelji i
kolege uvek mogu da me nađu i stvarno ne želim još jednu mrežu koju bih
redovno morao da proveravam - kaže Klajnrok.
</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Izvor dela teksta: <a href="http://www.blic.rs/IT/324127/Covek-koji-je-stvorio-internet-ne-koristi-Fejsbuk-Jedva-odrzavam-i-postojece-kontakte" target="_blank">Blic </a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-67647329679985529072012-05-09T18:48:00.000+02:002012-05-30T14:32:53.562+02:00Poznati hakeri i začetnici hakovanja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
O većini hakera sa liste detaljnije informacije možete klikom na ime i prezime:</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://dropsafe.crypticide.com/aboutalecm" target="_blank"><b></b></a><b><a href="http://www.blogger.com/blogger.g?blogID=4656118598541507381">Alec Muffett</a></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpsAVcfea3y4vkadNhRd3rUNH8-GLvTFS9WW9QoJr-C6PZNu7Jts2nCN0o7uRptYt5_H_wQsfMGFPC4Uw-mi6HJhoNiyJ4cjyrVPski-TqVkHC5aRba9lgbW9OLJRjCZAQvNPzkOsL0qI/s1600/Muffett.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpsAVcfea3y4vkadNhRd3rUNH8-GLvTFS9WW9QoJr-C6PZNu7Jts2nCN0o7uRptYt5_H_wQsfMGFPC4Uw-mi6HJhoNiyJ4cjyrVPski-TqVkHC5aRba9lgbW9OLJRjCZAQvNPzkOsL0qI/s1600/Muffett.jpg" /></a>Kreator programa crack za razbijanje šifri na UNIXu. Napisao je "WAN-Hacking with AutoHack" kao i mnoge druge “bele papire” koji se odnose na bezbednost. Trenutno radi kao stariji inženjer za kompaniju Sun. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Alan_Cox" target="_blank">Alan Cox </a>(1968 - ) </b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcVZmNHvr4ksIOFfQ-BX_eH2kQtso4Xg82S7uCMDqqUTZMQvBK91WnDMOTntXNEhavWgNqoPBIcmbdof68g_SQSdN5gxwsJoO-DTZJhHQ8lTLmhaoIWTo-pDzwZJgNAd9dGlp0EngIwY4/s1600/Cox.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcVZmNHvr4ksIOFfQ-BX_eH2kQtso4Xg82S7uCMDqqUTZMQvBK91WnDMOTntXNEhavWgNqoPBIcmbdof68g_SQSdN5gxwsJoO-DTZJhHQ8lTLmhaoIWTo-pDzwZJgNAd9dGlp0EngIwY4/s1600/Cox.jpg" /></a>Kreator Prolific Linux kernela, zagovornik slobode u programiranju i otvoreni protivnik programskih patenata. </div>
<div style="text-align: justify;">
Svoj rad započeo je pošto nije imao novca za UNIX, pa je svom kompjuteru Amiga dodavao stvari koje liče na UNIX. Kasnije je instalirao Linux (0.11) na 386 mašinu, izmenio nekoliko kodova da bi ispravio propuste i počeo da održava staru mrežu. Danas je jedan od glavnih kreatora i administratora celog kernela.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Alexander_Peslyak" target="_blank"><b>Alexander Peslyak</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhr185hQQzLKqCUPeP9XbYUf4Y8XVXyjT4v7GrSLZgOR79vw-hT6dCwC8Ykn9Y1q9aquemc7vfXbP1x7L5pxpKpk8F8GIMnDB4dB5hYdMG_MgZoue5rI2Z3Yx6c1QfZ1_m2ahUDBMEiLzA/s1600/Peslyak.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhr185hQQzLKqCUPeP9XbYUf4Y8XVXyjT4v7GrSLZgOR79vw-hT6dCwC8Ykn9Y1q9aquemc7vfXbP1x7L5pxpKpk8F8GIMnDB4dB5hYdMG_MgZoue5rI2Z3Yx6c1QfZ1_m2ahUDBMEiLzA/s1600/Peslyak.jpg" /></a>Poznat kao "Solar Designer". Ruski specijalista u oblasti kompjuterske bezbednosti, psnivač projekta Openwall. Autor je alata John the Ripper koji nadgleda bezbednost kao i dodataka za Linux kernel. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Andrew_S._Tanenbaum" target="_blank">Andrew Stuart Tanenbaum</a> (1944 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpYFB1rUBvGu8RxjT_KdGhN3WqZniOy1gQCd4VzNqqtp1Qo8mDKbZE0xlpn-zcrBoiOJP5KySDDIa1Vv8M2CSrZDgsqe2m7hQasFeomal5mpeWODqgVwJ5NJFCpaaW9H9Gdq5vzzE-dks/s1600/Tanenbaum.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpYFB1rUBvGu8RxjT_KdGhN3WqZniOy1gQCd4VzNqqtp1Qo8mDKbZE0xlpn-zcrBoiOJP5KySDDIa1Vv8M2CSrZDgsqe2m7hQasFeomal5mpeWODqgVwJ5NJFCpaaW9H9Gdq5vzzE-dks/s1600/Tanenbaum.jpg" /></a>Autor Minix-a, prvog klona UNIX-a sa otvorenim kodom</div>
<div style="text-align: justify;">
Autor više knjiga o kompjuterskoj nauci. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b>Bruce Evans</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsnEbjxKi-OPFXzM48o2GPrGFN9v9FiuGXurfLjBF8oKV0BaySEstrP_4dn5dgC_EfhHNnQt4Cd-f6F0om9MZTYdg6mw-cM-FBxp2eQH-hU7DxYIbcV0NYtZ7hJnHuFuVoWX-4G0QKlmg/s1600/Evans.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhsnEbjxKi-OPFXzM48o2GPrGFN9v9FiuGXurfLjBF8oKV0BaySEstrP_4dn5dgC_EfhHNnQt4Cd-f6F0om9MZTYdg6mw-cM-FBxp2eQH-hU7DxYIbcV0NYtZ7hJnHuFuVoWX-4G0QKlmg/s1600/Evans.jpg" /></a>Autor dodataka za Minix-386 koji poboljšavaju zaštitu memorije. Takođe je autor 16tobitnog asemblera koji se još uvek koristi za početne 16tobitne kodove Linuxa. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b></b></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Erik_Bloodaxe_%28hacker%29" target="_blank">Chris Goggans</a> (1969 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIkcvE09SYsH_hogU7oscwXKNCIFCe_MnOwRteSy4sVHudFuHaf_U6son-oZvkHgTED6i2Sw8w9HeCKhF_gKxdr0Ytwe-lq_jpbkuA-xEOIabmaTlpcs01tnXySWKqj52km5kXacgpYhE/s1600/Bloodaxe.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjIkcvE09SYsH_hogU7oscwXKNCIFCe_MnOwRteSy4sVHudFuHaf_U6son-oZvkHgTED6i2Sw8w9HeCKhF_gKxdr0Ytwe-lq_jpbkuA-xEOIabmaTlpcs01tnXySWKqj52km5kXacgpYhE/s1600/Bloodaxe.jpg" /></a>Poznat kao "Erik Bloodaxe". Član grupe LOD (Legion of Doom) i bivši urednik magazina Phrack.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Christien_Rioux" target="_blank"><b>Christien Rioux</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqgVZXbokjWkAXyaYVTqySrVkMHWp1K9eg9ADI4ETRG14rAUM4maqEjzW0BkVSHlGa9VAd5SEg0nI_bdfIgXNUkBU4qHSs_3mWQN_6wI6RLSTh6QqZW179UnQpuVuspMzFvyKN5LccaXk/s1600/Rioux.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqgVZXbokjWkAXyaYVTqySrVkMHWp1K9eg9ADI4ETRG14rAUM4maqEjzW0BkVSHlGa9VAd5SEg0nI_bdfIgXNUkBU4qHSs_3mWQN_6wI6RLSTh6QqZW179UnQpuVuspMzFvyKN5LccaXk/s1600/Rioux.jpg" /></a>Poznat kao "Dildog". Član grupe “Cult of Dead Cow”(cDc). Nekadašnji član grupe L0pht. jedan je od autora L0phtCracka i AntiSniff IDS. Originalni autor Back Orifice (BO2k).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Dan_Farmer" target="_blank">Dan Farmer</a> (1962 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhD3317l9baI10vu1Q8L-rZbM9Zp5bVIVfuVnxZ6DlV9SK0l5bYEBzZ6lZgI2N_4lNQ0mqaDYuLXeENkp-CTUwVjmvXMDn8hzXnHjChR24Evg7vhvbGNLSHPAhbRAok6vqdANpuiBeaF-0/s1600/Farmer.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhD3317l9baI10vu1Q8L-rZbM9Zp5bVIVfuVnxZ6DlV9SK0l5bYEBzZ6lZgI2N_4lNQ0mqaDYuLXeENkp-CTUwVjmvXMDn8hzXnHjChR24Evg7vhvbGNLSHPAhbRAok6vqdANpuiBeaF-0/s1600/Farmer.jpg" /></a>Bio je zadužen za tehničko održavanje bezbednosti kompjutera i mreža u kompanijama Silicon Graphics i Sun Microsystems. Wrote COPS (Computer Oracle and Password System). Sa Wietseom Venemaom napisao je kod za bezbednosnu alatku SATAN (Security Administrator Tool for Analyzing Networks), zatim Coroner's Toolkit i knjigu "Forensic Discovery".</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Dan_Kaminsky" target="_blank">Dan Kaminsky</a> (1979 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEges0d2wx7i9GNis9hQtBBpQU_zLmpbQJZ3ebRvo-L99PRyR91VuR0lu1MKxrhn_PFHNVk8s3vxrTl9lDVmBvud1AeUIi1tZMxqxTSslJPRrqbl-vI96TdiMOzOYlFsrgYcRgguP_ZY888/s1600/Kaminsky.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEges0d2wx7i9GNis9hQtBBpQU_zLmpbQJZ3ebRvo-L99PRyR91VuR0lu1MKxrhn_PFHNVk8s3vxrTl9lDVmBvud1AeUIi1tZMxqxTSslJPRrqbl-vI96TdiMOzOYlFsrgYcRgguP_ZY888/s1600/Kaminsky.jpg" /></a>Poznat kao "Effugas". Dugo je bio govornik na skupovima black hata. Poznat je po otkrivanju najvećeg propusta u DNS protokolima. Koristio je “cache snooping” tehniku kako bi dokazao da je Sony Rootkit zarazio najmanje 568 200 kompjutera. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Dennis_Ritchie" target="_blank">Dennis Ritchie</a> (1941 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsdFHR7jAnxFvsewg-beD6HtV5p1luz70Sh-EIxWZH9lNiYnE7vg9gXUokOk6l4RMZNdCMe09Ox_k-ui5Dgvonz1ZeZn29yZQ0JVUe2PcoWVpF7h1kzQ64ZD1dNOpfHFcGCDkR9LbQ95s/s1600/Ritchie.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsdFHR7jAnxFvsewg-beD6HtV5p1luz70Sh-EIxWZH9lNiYnE7vg9gXUokOk6l4RMZNdCMe09Ox_k-ui5Dgvonz1ZeZn29yZQ0JVUe2PcoWVpF7h1kzQ64ZD1dNOpfHFcGCDkR9LbQ95s/s1600/Ritchie.jpg" /></a>Poznat kao "dmr". Kreator programskog jezika C.</div>
<div style="text-align: justify;">
On i Ken Thompson napravili su UNIX operativni sistem 1969. godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Eric_Corley" target="_blank"><b>Eric Gorden Corley</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh31dQgsfxdm3qZtSm5rfzozwc08VJmSSOiM88_FJBEe-ytz-zZZC5Pd6Kk0HgFR2nOEIywewI-gRtqhCKxpa1_aX09f4Ar5cJv7vjVcMQEzRLE9hhzpDMvphSVDILNyBx1o6hBH0WqW68/s1600/Goldstein.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh31dQgsfxdm3qZtSm5rfzozwc08VJmSSOiM88_FJBEe-ytz-zZZC5Pd6Kk0HgFR2nOEIywewI-gRtqhCKxpa1_aX09f4Ar5cJv7vjVcMQEzRLE9hhzpDMvphSVDILNyBx1o6hBH0WqW68/s1600/Goldstein.jpg" /></a>Poznat kao "Emmanuel Goldstein". Glavni urednik magazina "2600: The Hacker Quarterly" i osnivač konferencije H.O.P.E.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Elias_Levy" target="_blank"><b>Elias Levy</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhYVEhV4PzsPYXiqubnDIC8ZJJrJ2N8d4tEYtsydyvEvR86svNYJktYuUZb6bvDYFSHdfK78aBjVR3-RsL9fLzakUkLq-rH9Da7tfUBSwmqRIyEpgY7J5BURvbY08vLndURzsbYYWIUioM/s1600/Levy.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhYVEhV4PzsPYXiqubnDIC8ZJJrJ2N8d4tEYtsydyvEvR86svNYJktYuUZb6bvDYFSHdfK78aBjVR3-RsL9fLzakUkLq-rH9Da7tfUBSwmqRIyEpgY7J5BURvbY08vLndURzsbYYWIUioM/s1600/Levy.jpg" /></a>Poznat kao "Aleph One". Bivši moderator Bugtraqa i jedan od osnivača SecurityFocus. Autor "Smashing The Stack For Fun and Profit" 1996. godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Eric_S._Raymond" target="_blank">Eric S. Raymond</a> (1957 - )</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGVth2T-_Z-bGWfgQlzjE7eX8Nx_jqAPT02wxGTijy4XjWE90iKNBSXD1P2SyfLW7PlFx6YILduOvs7q25Y5g0H2VuqPANO5uGR0xZnclFLOOIcbUrXJAN_DwOuz3alAeOn6jwHHeQYjo/s1600/Raymond.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjGVth2T-_Z-bGWfgQlzjE7eX8Nx_jqAPT02wxGTijy4XjWE90iKNBSXD1P2SyfLW7PlFx6YILduOvs7q25Y5g0H2VuqPANO5uGR0xZnclFLOOIcbUrXJAN_DwOuz3alAeOn6jwHHeQYjo/s1600/Raymond.jpg" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Poznat kao "esr". Programer, zagovornik otvorenog koda i uređivač <a href="http://www.catb.org/jargon/" target="_blank">Novog Hakerskog Rečnika ("The New Hackers Dictionary")</a>. 1998. godine objavio je dokumenta "<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Halloween_documents_leak" target="_blank">Halloween documents</a>" koja su “procurila” iz Microsofta. Napisao je "The Cathedral and the Bazaar" 1997. i knjigu "The Art of Unix Programming" 2003. godine. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Gary_Kildall" target="_blank">Gary Kildall </a>(1942 - 1994)</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi7OADR69ulfH27l0aJDYyaj1PzXVoS3w0oHvObpqEVTTHdBtkqQZI1YYkZnMXsoyiE0UT3zVlZECEbxmzoprc8DWxnka1nOz6xrf7N9R0uESIhA8Qjlly2jEdpL2InaFcAs15WlBgqpHc/s1600/Kildall.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi7OADR69ulfH27l0aJDYyaj1PzXVoS3w0oHvObpqEVTTHdBtkqQZI1YYkZnMXsoyiE0UT3zVlZECEbxmzoprc8DWxnka1nOz6xrf7N9R0uESIhA8Qjlly2jEdpL2InaFcAs15WlBgqpHc/s1600/Kildall.jpg" /></a>Osnivač Digital Research Inc (DRI).</div>
<div style="text-align: justify;">
Kreirao je CP/M operativni sistem i razvio PL/M, prvi programski jezik za mikroprocesore na višem nivou. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Gordon_Lyon" target="_blank"><b>Gordon Lyon</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRD_EETq9doq6EnGOmGzN_UwlVfQrdZ74ItLZ4yyEqh9PSD1FbMMeMmHvpGXXPr6btmfdwA1ECjlM94f4rybcGs8bXE-deWel1toTHG6c83uJqwwKHBjlwavZeKhfQHpBxwMauqnEG-6k/s1600/Lyon.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRD_EETq9doq6EnGOmGzN_UwlVfQrdZ74ItLZ4yyEqh9PSD1FbMMeMmHvpGXXPr6btmfdwA1ECjlM94f4rybcGs8bXE-deWel1toTHG6c83uJqwwKHBjlwavZeKhfQHpBxwMauqnEG-6k/s1600/Lyon.jpg" /></a>Poznat kao "Fyodor". Author programa nmap i osnivački član projekta Honeynet.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Wau_Holland" target="_blank">Herwart Holland-Moritz</a> (1951 - 2001)</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnpycQxceQjeZAG0VrkU_7TPpZSaW7nANjq13tXchs2Y9nNLI_Bt9BH02u4YEge9ulM1zdDRm3diwJtfAxTzCXvxlu3BpX1ifIvNhSPQZnXbzD2_6ovB3OASfcWbrzGTQaGEzAAm2Y8NU/s1600/0,1020,65701,00.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhnpycQxceQjeZAG0VrkU_7TPpZSaW7nANjq13tXchs2Y9nNLI_Bt9BH02u4YEge9ulM1zdDRm3diwJtfAxTzCXvxlu3BpX1ifIvNhSPQZnXbzD2_6ovB3OASfcWbrzGTQaGEzAAm2Y8NU/s1600/0,1020,65701,00.jpg" /></a>Poznat kao Wau Holland. Legendarni nemački haker, jedan od osnivača grupe Chaos Computer Club (CCC) i njihovog magazina "Datenschleuder".</div>
<div style="text-align: justify;">
Holland je, sa sa prijateljem iz CCC koji se zvao Steffen Wernery, bio mozak omraženog Btx hacka, Nikada nije hakovao zbog profita i borio se da usmeri grupu direktno ka slobodnom i otvorenom protoku informacija. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/HD_Moore" target="_blank">H D Moore</a> (1981 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-I3yBHPP5x0p1IsyKJg_KBoZB6nGO-yPlSQyOcXl763pE2mJJML_rhTa-BAA3bI6W71KcLucubemKC1yJEqFHeWWTdwtyvbvxMchDxnW1nfJY_Ek-kQwXO_JJ5lDXRE66_Vu_8BGo2-k/s1600/Moore.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-I3yBHPP5x0p1IsyKJg_KBoZB6nGO-yPlSQyOcXl763pE2mJJML_rhTa-BAA3bI6W71KcLucubemKC1yJEqFHeWWTdwtyvbvxMchDxnW1nfJY_Ek-kQwXO_JJ5lDXRE66_Vu_8BGo2-k/s1600/Moore.jpg" /></a>Osnivač projekta Metasploit. Aktivan je na Internet mailing listama od 1998. godine i učestvovao je u originalnom stvaranju OSVDB.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Jeff_Moss_%28hacker%29" target="_blank"><b>Jeff Moss</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgj4oJOgkfnIGBul3Ix5-bgGOVFDKTDvTnKVjUZ9XrzTCdp5bNX9DmA9B6e1Ut3QPHKc8zHgocSiYsRF_TsycgfzqUH1N6V7f6M5P-5pNbw2mJ8-zYolclu9pWlUUoRBBSkxs4gtCgqRCc/s1600/moss.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgj4oJOgkfnIGBul3Ix5-bgGOVFDKTDvTnKVjUZ9XrzTCdp5bNX9DmA9B6e1Ut3QPHKc8zHgocSiYsRF_TsycgfzqUH1N6V7f6M5P-5pNbw2mJ8-zYolclu9pWlUUoRBBSkxs4gtCgqRCc/s1600/moss.jpg" /></a></div>
Poznat kao "Dark Tangent". Tokom 1993. bio je sistem operater BBS-a "A Dark Tangent System" i operater na Fidonetovom bordu "Platinum Net". Osnivač je hakerske konvencije DEFCON i sastanaka black hatsa. Trenutno radi kao konsultant za bezbednost. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/John_Draper" target="_blank"><b>John Drapper</b></a><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEucRPWz-lydLZs80PyNyRpH_WEkLpVVyGQfn546lF0cPeYwA8Rnfz1-4QqKl_y5ykF0izeXgaAOgcrCocdSKmp9pdsjlo6f2vJHKOQV2fJlEuCM8YW4p25MU5iQMb6o2b412mMmJsNGk/s1600/Crunch.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgEucRPWz-lydLZs80PyNyRpH_WEkLpVVyGQfn546lF0cPeYwA8Rnfz1-4QqKl_y5ykF0izeXgaAOgcrCocdSKmp9pdsjlo6f2vJHKOQV2fJlEuCM8YW4p25MU5iQMb6o2b412mMmJsNGk/s1600/Crunch.jpg" /></a></div>
Poznat kao <a href="http://joetripician.com/news-archive/135-phone-phreak-captain-crunch-rare-interview-from-78" target="_blank">Captain Crunch</a> i p<span class="fullpost"><span class="fullpost">rvi „phreaker“ nastao igrom slučaja, 1971. godine. Drapper je u
slušalicu dunuo dečijom pištaljkom koju je našao u kutiji korn-fleksa.
Sa druge strane se začuo signal koji je značio da je veza slobodna za
besplatno telefoniranje. P</span><span class="fullpost">ištaljka je reprodukovala zvuk na 2600 megaherca, identičan kao</span><span class="fullpost"> onaj koji se dobije kada se novčić ubaci u telefonsku govornicu. </span><span class="fullpost">Njegovo otkriće dalje je razvijalo sve moguće
zaobilaznice kada je plaćanje telefonskih računa u pitanju. Hakeri su
počeli da prave blue box (plave kutije) čiji su oscilatori proizvodili
zvuke na 2600 megaherca.</span></span></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Jon_Lech_Johansen" target="_blank">Jon Lech Johansen</a> (1983 -)</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwKx_wpT_-bHpxrpSBPvpuso06ptq0AWBXlGbNf0rdc21YCUg5VGZgAgSus_DFb1PjZNaU22RxhPVRgf_iVWE6v5MB8tgLG9rFET_0mjL1YD6Pw51L90gdQWfcz3mXn0BKV9Y51_ypD74/s1600/Johansen.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwKx_wpT_-bHpxrpSBPvpuso06ptq0AWBXlGbNf0rdc21YCUg5VGZgAgSus_DFb1PjZNaU22RxhPVRgf_iVWE6v5MB8tgLG9rFET_0mjL1YD6Pw51L90gdQWfcz3mXn0BKV9Y51_ypD74/s1600/Johansen.jpg" /></a>Norveški haker poznat po svom radu na kontrainženjeringu podataka. Jedan od tri članova grupe MoRE (Masters of Reverse Engineering). Tokom 2002. godine krivično je gonjen zbog oslobađanja programa DeCSS koji se koristio za razbijanje Content Scrambling System (CSS) enkripcije na zaštićenim DVD filmovima. </div>
<div style="text-align: justify;">
Autor je drajvera za kontrainženjering kako bi se izbegla upotreba legalnih drajvera, kao i alata poput DeDRMS i QTFairUse za obilaženje DRM zaštite (Digital Rights Management). Takođe, napisao je kod koji omogućava korisnicima Linuxa da gledaju video fajlove kompatibilne sa Microsoftovim kodecima WMV9 .</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Jonathan_James" target="_blank">Jonathan James</a></b> (1983-2007)<br />
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipa5MWrS9xFsIh8IZaqxvmjQL3vmsuOUGRgr9ne1Ir6z-cdibMCdhP43LFBW2ymrZ8Ome65OXvZDRahI3Iply3hC1CU51av3Gyu3yiKDvS7GDIGHJOcOUFAwWWjUqpD2Q6DHcPZIQTA_8/s1600/jonathan-james-1.jpg" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEipa5MWrS9xFsIh8IZaqxvmjQL3vmsuOUGRgr9ne1Ir6z-cdibMCdhP43LFBW2ymrZ8Ome65OXvZDRahI3Iply3hC1CU51av3Gyu3yiKDvS7GDIGHJOcOUFAwWWjUqpD2Q6DHcPZIQTA_8/s1600/jonathan-james-1.jpg" /></a></div>
Poznat kao c0mrade. Prvi haker koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog
hakovanja, i to sa 16 godina. Uspeo je da provali u Ministarstvo odbrane
SAD-a, ubacujući trojanca koji je omogućavao lak pristup Ministarstvu.
Nekoliko puta je provalio u NASA kompjutere, prevlačeći ogromne podatke u
vrednosti od 1,7 miliona dolara. Osuđen je na šest meseci zatvora, a
kasnije je kazna smanjena na uslovnih šest meseci kućnog pritvora i
zabrane rada na računaru. No, pošto je prekršio uslovnu kaznu, na kraju
je odslužio pola godine u zatvoru.<br />
<br />
</div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Ken_Thompson" target="_blank">Ken Thompson</a> (1943 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyw5Ptc8Fl5fmFJwDcbbQ16qKjHhNBcKRxuR8zL9AiPVpCCYyNAoBNnBuaUQ2lnllCTvFBjlTVFO-0IvNpPJ5M9SzjoA8ira4sL2QMujklWk1cJrzES_iUQxdRZQv6mOWaJ3AXhUiQ-Oo/s1600/Thompson.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiyw5Ptc8Fl5fmFJwDcbbQ16qKjHhNBcKRxuR8zL9AiPVpCCYyNAoBNnBuaUQ2lnllCTvFBjlTVFO-0IvNpPJ5M9SzjoA8ira4sL2QMujklWk1cJrzES_iUQxdRZQv6mOWaJ3AXhUiQ-Oo/s1600/Thompson.jpg" /></a>Kreator B jezika, preteče jezika C. </div>
<div style="text-align: justify;">
On i Dennis Ritchie napravili su UNIX operativni sistem 1969. godine.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Larry_Wall" target="_blank">Larry Wall</a> (1954 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4UJsFW9_N04OFk4WN-gM1e-wqSIqWE2JIaY2NUrqpdvalzv9USAz-9b7uePgKks0lGfctEGdlAe3tLYIDcd68HZ9z_wOkfLXEw6Z2CeZInjADPx3A1JSLE2t3zepKVq4-VtKqLXgCe7U/s1600/Wall.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi4UJsFW9_N04OFk4WN-gM1e-wqSIqWE2JIaY2NUrqpdvalzv9USAz-9b7uePgKks0lGfctEGdlAe3tLYIDcd68HZ9z_wOkfLXEw6Z2CeZInjADPx3A1JSLE2t3zepKVq4-VtKqLXgCe7U/s1600/Wall.jpg" /></a>Kreator programskog jezika Perl i programa *nix. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://www.spitzner.net/" target="_blank"><b>Lance Spitzner</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGXqFjt5tqMs9MzX6-C-7ShaGJEEdX7TH055ZsmylqHH8LycCt4vJaQ-TGmIaRUHheeSp3Ml_p0DyJ8X-Ee8i1oU_HbIY6tlqAa03bQF8FGpflClkHt88VaPQJ3JdaaUpz4ajAL0wVSOM/s1600/Spitzner.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGXqFjt5tqMs9MzX6-C-7ShaGJEEdX7TH055ZsmylqHH8LycCt4vJaQ-TGmIaRUHheeSp3Ml_p0DyJ8X-Ee8i1oU_HbIY6tlqAa03bQF8FGpflClkHt88VaPQJ3JdaaUpz4ajAL0wVSOM/s1600/Spitzner.jpg" /></a>Osnivač projekta <a href="http://www.honeynet.org/" target="_blank">HoneyNet</a> i autor mnogih kvalitetnih “belih papira” (White Papers).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Loyd_Blankenship" target="_blank">Loyd Blankenship</a> (1965 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiIWePPEIPxwRaM3ifox3jGTyejJs1K88VMlhqZQj1qjX50R2czuEHtFVcaevHBW_1j91Z5N-iVsep4396sMV0ml1m15LQC890OCvcClf8KTLR3IbEihhbY8c0U7_82adZV1qsHh6mMkA8/s1600/mentor.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiIWePPEIPxwRaM3ifox3jGTyejJs1K88VMlhqZQj1qjX50R2czuEHtFVcaevHBW_1j91Z5N-iVsep4396sMV0ml1m15LQC890OCvcClf8KTLR3IbEihhbY8c0U7_82adZV1qsHh6mMkA8/s1600/mentor.jpg" /></a>Poznat kao "The Mentor". Bivši član hakerskih grupa Legion of Doom (LOD), Extasyy Elite, PhoneLine Phantoms, and Racketeers. Autor je knjige "GURPS Cyberpunk"na kojoj počiva cyberpunk </div>
<div style="text-align: justify;">
Nedugo posle hapšenja, napisao je Hakerski manifest, a 1990. godine startovao je projekat "The Phoenix Project", jedan od najvećih BBSova posvećenih hakovanju.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Linus_Torvalds" target="_blank">Linus Benedict Torvalds</a> (1969 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgereoX2evJRWyxL1rbtRflLHkWNiOknE9B-bedTRiWlpu2Bj8Z9x2M-emb1-JxzVU0QXqbE8hQ2K90hAwYlV5PXfOYEuKYG1x4YHcHqR5knPRWzxSB_DdimB0EfNuVL4S4wlW7Ese3hKI/s1600/Linus.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgereoX2evJRWyxL1rbtRflLHkWNiOknE9B-bedTRiWlpu2Bj8Z9x2M-emb1-JxzVU0QXqbE8hQ2K90hAwYlV5PXfOYEuKYG1x4YHcHqR5knPRWzxSB_DdimB0EfNuVL4S4wlW7Ese3hKI/s1600/Linus.jpg" /></a>Kao student na univerzitetu u Helsinkiju, 1991. godine napravio je Linux, monolitni kernel kao besplatnu zamenu za Tanenbaumov operativni sistem Minix. Linux je postao potpuno operativan zahvaljujući saradnji sa kreatorima GNU koncepta, koji su radili na integraciji GNU komponenata sa Linuxom. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Micha%C5%82_Zalewski" target="_blank">Michal Zalewski</a> (1981 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPqBMUlVvxS6uCU2TDCaBAFeZUyDP5KAz2v0zIf8-Wh4iPU_6YGarWmZIoJz5gUcOUok81hmKgDMz4ZRZRfzhF8P3Nll2glvT4N2WnmSGhNAD1NaPyBCZ6XkJFEwujLrllyXjckH4c_30/s1600/Zalewski.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgPqBMUlVvxS6uCU2TDCaBAFeZUyDP5KAz2v0zIf8-Wh4iPU_6YGarWmZIoJz5gUcOUok81hmKgDMz4ZRZRfzhF8P3Nll2glvT4N2WnmSGhNAD1NaPyBCZ6XkJFEwujLrllyXjckH4c_30/s1600/Zalewski.jpg" /></a>Poznat kao "The Evil Twin". Poljski istraživač u oblasti bezbednosti i dugogodišnji diskutant na Bugtraqu. Autor je mnogih bezbednosnih alata uključujući p0f i 0trace. Časopis eWeek uvrstio ga je u 15 najuticajnijih ljudi iz oblasti IT bezbednosti kada je izložio kritične slabosti u web browserima. Trenutno radi za Google. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Patrick_Volkerding" target="_blank">Patrick Volkerding</a> (1967 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitepGmyx3LaYtqbqUgS5vTZSyEcDZ09MA4L3WFJS_os9JllDnZZ1MWFVKKVhuahLn_H3O8NGRs9Axvd9EjV6ubp793rAPsScYHnBIyZpGn6LgzQnB7yzEyWv09WadAp_3PvNC69k0CpyU/s1600/Volkerding.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEitepGmyx3LaYtqbqUgS5vTZSyEcDZ09MA4L3WFJS_os9JllDnZZ1MWFVKKVhuahLn_H3O8NGRs9Axvd9EjV6ubp793rAPsScYHnBIyZpGn6LgzQnB7yzEyWv09WadAp_3PvNC69k0CpyU/s1600/Volkerding.jpg" /></a>Kreator i administrator Linux distribucije Slackware.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Samson" target="_blank"><b>Peter Samson</b></a> (1941 - )</div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiWJBXQm2GiQqXnxQIxNxbnUlOtFK12LLGn1GGSbQWSABdCFJ0BrTFR7GNQ-O_MdqrI7EGjhb2Xfh4x-vdx3hNb5vwlHIbcUdPcCcVGdw3h85T9bzLdfVqcljtEv-5S9lJsvgLKdjzGJCc/s1600/Samson.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiWJBXQm2GiQqXnxQIxNxbnUlOtFK12LLGn1GGSbQWSABdCFJ0BrTFR7GNQ-O_MdqrI7EGjhb2Xfh4x-vdx3hNb5vwlHIbcUdPcCcVGdw3h85T9bzLdfVqcljtEv-5S9lJsvgLKdjzGJCc/s1600/Samson.jpg" /></a></div>
Pionir kompjuterskog programiranja, autor prvog Fortran kompajlera za PDP-6 i Fortran II.</div>
<div style="text-align: justify;">
Pisao je hakove za TX-0 i PDP-1. Bivši član TMRC na MIT-u. napisao je prvo izdanje TMRC rečnika, preteče Jargon Filea.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Peiter_Zatko" target="_blank"><b>Peiter Zatko</b></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgnr2sL4m-uZslzsGYEWEplgMMiNOwSM9LYYCpzTLt0FaoJDhogrWrx7HC3Fz44Fxxtid1TZh71FySjlhrEHVAyQnSqVgvZSI63kg96z_9UNb_VptYr47WDtDBgfBRmvCuVfhi0YqU3gDM/s1600/Zatko.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgnr2sL4m-uZslzsGYEWEplgMMiNOwSM9LYYCpzTLt0FaoJDhogrWrx7HC3Fz44Fxxtid1TZh71FySjlhrEHVAyQnSqVgvZSI63kg96z_9UNb_VptYr47WDtDBgfBRmvCuVfhi0YqU3gDM/s1600/Zatko.jpg" /></a>Poznat kao "Dr. Mudge". Nekadašnji član grupe L0pht i jedan od autora L0phtCracka.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Bill_Gosper" target="_blank">Ralph William "Bill" Gosper, Jr</a>. (1943 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjrB_5TdIGC8zF1vbJkBVxkuENPq-cvVloAyMRPGDKhEs0EYAGY7j6_Sl0yNsFIrjFNVWeWeXNVfuF8vf1wNSF0bUiIal2VAnVip3Cwg9Rv3jUICkfI8SXa6OOxFzONd94YLVHwpYMJ7U8/s1600/Gosper.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjrB_5TdIGC8zF1vbJkBVxkuENPq-cvVloAyMRPGDKhEs0EYAGY7j6_Sl0yNsFIrjFNVWeWeXNVfuF8vf1wNSF0bUiIal2VAnVip3Cwg9Rv3jUICkfI8SXa6OOxFzONd94YLVHwpYMJ7U8/s1600/Gosper.jpg" /></a>Matematički genije.</div>
<div style="text-align: justify;">
On i Richard Greenblatt se smatraju za osnivače originalne hakerske zajednice. Među njegovim hakovima su HAKMEM i MIT Maclisp sistem. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Greenblatt_%28programmer%29" target="_blank">Richard Greenblatt</a> (1944 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9-_xSq3DwMM6Es888iulgampQtqrHYkO1-jB4imAOi5wR8NevUJhvuEVwErwu75DYW8rhJ9nhFa7LUATntSF8LqwD7rA6ksOde_MSIiV-wgEF4nzo4cZhN3IY8Lk3AuYhByM-ltdi6MY/s1600/Greenblatt.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg9-_xSq3DwMM6Es888iulgampQtqrHYkO1-jB4imAOi5wR8NevUJhvuEVwErwu75DYW8rhJ9nhFa7LUATntSF8LqwD7rA6ksOde_MSIiV-wgEF4nzo4cZhN3IY8Lk3AuYhByM-ltdi6MY/s1600/Greenblatt.jpg" /></a>Član TMRC, implementor Maclisp sistema na PDP-6, kreator MacHacka, glavni dizajner MIT Lisp mašine.</div>
<div style="text-align: justify;">
On i Bill Gosper se smatraju za osnivače originalne hakerske zajednice. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Richard_Stallman" target="_blank">Richard Matthew Stallman</a> (1953 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvyZbbsf1DbPTwkUwsMwOHdqpwRdzUwlf_0fy2eWKhJLQC_9yUSze_ogo165ms1k0nvA2V44joYuEy7s5CpygYT6ResklPaIHVRcQtAKrNPhyphenhyphenAQjx4gBNs32w1i0BDVgV2ojMLnCe9D4w/s1600/Stallman.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjvyZbbsf1DbPTwkUwsMwOHdqpwRdzUwlf_0fy2eWKhJLQC_9yUSze_ogo165ms1k0nvA2V44joYuEy7s5CpygYT6ResklPaIHVRcQtAKrNPhyphenhyphenAQjx4gBNs32w1i0BDVgV2ojMLnCe9D4w/s1600/Stallman.jpg" /></a></div>
Poznat kao "rms". Osnivač GNU projekta, zagovornik besplatnog softvera. </div>
<div style="text-align: justify;">
Hakovanjem je počeo da se bavi na MITu, kao “haker saradnik” na projektu Emacs. Kritikovao je ograničen pristup kompjuterima u laboratorijama MITa. Kada je 1977. godine instaliran sistem lozinki, Stallman je provalio u njega i korisnicima posalo poruke sa njihovim dekodiranim lozinkama.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Robert_Tappan_Morris" target="_blank">Robert Tappan Morris, Jr.</a> (1965 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCuUlZXQSQDs6t5_JH21mRzNkNYcey9TbT4u7uBSapEL9SRwx8JNh5Vy79x7bWxOgiDET1nNgxT3a_2qCaDK2gQ2p_ZnaL_juuI073CBnFfnUFcDzZ0ev5lEsB0NRa_Tudy_a_KeeBdxc/s1600/Morris.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjCuUlZXQSQDs6t5_JH21mRzNkNYcey9TbT4u7uBSapEL9SRwx8JNh5Vy79x7bWxOgiDET1nNgxT3a_2qCaDK2gQ2p_ZnaL_juuI073CBnFfnUFcDzZ0ev5lEsB0NRa_Tudy_a_KeeBdxc/s1600/Morris.jpg" /></a></div>
Poznat kao "rtm". Morris je smatran za hakera tokom studija na univerzitetu Cornell. 1988, napravio je “crva” Morris worm, koji se smatra za prvog Internet “crva”, sa namerom da izmeri veličinu Arpaneta, a ne da uništi kompojutere. Ipak, njegov “crv” je imao grešku koja je izazvala brzo umnožavanje i raširio se na oko 10% Arpaneta. “Crv” se širio koristeći ranjivosti UNIX sistema, a među zaraženima bili su i kompjuteri NASAe i US Air Force. </div>
<div style="text-align: justify;">
Morris je jedan od autora Viaweb softvera koji je kasnije kupljen od strane kompanije Yahoo i preimenovan u "Yahoo! Store". Trenutno radi kao profesor na MITu u laboratoriji za kompjutersku nauku i veštačku inteliganciju (Computer Science and Artificial Intelligence Laboratory).</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Steve_Wozniak" target="_blank">Stephan Gary Wozniak</a> (1950 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlyyZERSTQSz918uFKevH5uPNm0P8uQPAj0PlpvkWI5O0F6b9kv_dhCK_s4FpZaEn_NUP8XYlw3s4Ia5jDBbbqeeZqj717a7zYoFUaYSypdbtoooOgTDdCParGfZV37V9mo8XvEPnPNWE/s1600/Wozniak.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhlyyZERSTQSz918uFKevH5uPNm0P8uQPAj0PlpvkWI5O0F6b9kv_dhCK_s4FpZaEn_NUP8XYlw3s4Ia5jDBbbqeeZqj717a7zYoFUaYSypdbtoooOgTDdCParGfZV37V9mo8XvEPnPNWE/s1600/Wozniak.jpg" /></a></div>
Poznat kao "woz". </div>
<div style="text-align: justify;">
Počeo je praveći kutije za phreaking. </div>
<div style="text-align: justify;">
Tokom 1975. godine povlači se sa UCLA i pravi Apple I, prvi minikompjuter. On i Steve Jobs su napravili prvi prototip u Jobovoj garaži, a kod za softver najvećim delom napisao je upravo Wozniak.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Tom_Jennings" target="_blank">Tom Jennings</a> (1955 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEheVNg5lNPAjwCRYK-fW4h6rEmqcXu0cm-C790K5CMU25pOtgB-Dx9xm8lkD3l6H2TIN4ObiYr15KvRF5abgNyetR-EeMCRHQhsSCknasIodE5UQOLFP7dsd_jlGKCM_ork9fpAUlFYAEM/s1600/Jennings.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEheVNg5lNPAjwCRYK-fW4h6rEmqcXu0cm-C790K5CMU25pOtgB-Dx9xm8lkD3l6H2TIN4ObiYr15KvRF5abgNyetR-EeMCRHQhsSCknasIodE5UQOLFP7dsd_jlGKCM_ork9fpAUlFYAEM/s1600/Jennings.jpg" /></a></div>
Kreator FidoNeta, najuticajnijeg protokola za umrežavanje BBSova. </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
<br />
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Tim_Berners-Lee" target="_blank">Timothy J. Berners-Lee</a> (1955 - )</b><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijHZZ12EN1QBzRoKaEmQIA_J_ltAQFcl7TfV3i-p1iFdWCujvt9jkB1s2fwQaKGhpkkp5iNDxYZhsrvcpt4HKCD5MEqT-chS3Qu-4XSb1B9cH3kNygSadWdytEASgRmgTdO6VxyUXhRok/s1600/Berners-lee.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEijHZZ12EN1QBzRoKaEmQIA_J_ltAQFcl7TfV3i-p1iFdWCujvt9jkB1s2fwQaKGhpkkp5iNDxYZhsrvcpt4HKCD5MEqT-chS3Qu-4XSb1B9cH3kNygSadWdytEASgRmgTdO6VxyUXhRok/s1600/Berners-lee.jpg" /></a></div>
Tokom studja fizike na univerzitetu Oxford napravio je kompjuter od starih delova kada je uhvaćen i zabranjena mu je dalja upotreba kompjutera.<br />
On je “osnivački otac” World Wide Weba. 1990. godine izmislio je HTML i HTTP protokol, a napisao je i prvi web klijent i server. Osnivač je World Wide Web konzorcijuma na MITu.</div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgCZWPHBQhe0YhQh5QtG3Vf2cBqghiEVPVACRKZBOYf-7NqxL-BLidgvEcUkW-57XZo_f7NAwor7a_4iMNrZPEIiysH124I_Y6UpRO0oTxrs_HWE9Za4jcj4ukDNaooqWSiRIZSH_cY5Zk/s1600/Berners-lee.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"></a></div>
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Theo_de_Raadt" target="_blank">Theo de Raadt</a> (1968 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgL6zM5AJGjNzVoPp-1zKHAxYOvwK_smBhJZeY6A4w0WrZThDO2FFoqw23kG1CFdpOyENscW8RF9V3zkKuEMKpF-gaWjyIUCBSeQv-U79gnFbmSXINghHiRGS6Ol_BnALT3wl5DF9zb-rQ/s1600/Raadt.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgL6zM5AJGjNzVoPp-1zKHAxYOvwK_smBhJZeY6A4w0WrZThDO2FFoqw23kG1CFdpOyENscW8RF9V3zkKuEMKpF-gaWjyIUCBSeQv-U79gnFbmSXINghHiRGS6Ol_BnALT3wl5DF9zb-rQ/s1600/Raadt.jpg" /></a></div>
Osnivač projekata OpenBSD i OpenSSH i jedan od osnivača projekta NetBSD.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<b><a href="http://en.wikipedia.org/wiki/Wietse_Venema" target="_blank">Wietse Zweitze Venema</a> (1951 - )</b></div>
<div style="text-align: justify;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgljjmQ2vTCm5Zybnv164DZyFElU34Z2litEb7HSR05YPZYD-gttqKkjDOGQPOlHv_XIWmfZ9ZizKIVJ4VBBUekkht2l00umvaLetJueYhc54h0ro6DNRGzPsOdgrHfH1sOHSE2qbIUxEM/s1600/WietseZweitzeVenema.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgljjmQ2vTCm5Zybnv164DZyFElU34Z2litEb7HSR05YPZYD-gttqKkjDOGQPOlHv_XIWmfZ9ZizKIVJ4VBBUekkht2l00umvaLetJueYhc54h0ro6DNRGzPsOdgrHfH1sOHSE2qbIUxEM/s1600/WietseZweitzeVenema.jpg" /></a></div>
Napisao je Postfix e-mail sistem i TCP Wrapper (tcpd). Sa Danom Farmerom napisao je kod za bezbednosnu alatku SATAN (Security Administrator Tool for Analyzing Networks), zatim Coroner's Toolkit i knjigu "Forensic Discovery".</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
<br />
<br />
<br />
<br />
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /><br /></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-14641772289511597072012-05-09T17:17:00.003+02:002012-05-09T17:17:43.325+02:0009.05.12. Anonimusi oborili sajt Kremlja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div id="article_lead">
Hakerska grupa koja sebe naziva Ruskom podružnicom
Anonimusa prihvatila je odgovornost za obaranje sajtova Kremlja i ruskog
predsednika, kojima danas nije moglo da se pristupi gotovo sat vremena. </div>
<div id="article_lead">
Anonimusi su na tviteru postavili poruku “Kremlin.ru - tango down”,
koristeći vojnu šifru za saopštenje da su uspešno obavili zadatak.
</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgItJQzq7yNfMzbg-Aaf5DrflMFhK6qCfzIch4lma_YMGJ0crzXKbnw5V1wk-fxBaEjOUdcsSe4FsydiUrFzBfAWSRK3L3sNTCzW3iThc-Up8dmEMcY83tE3hufMHtkuGP2nbKy4MUcyYs/s1600/Anonymous-Kremlin.gif" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="205" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgItJQzq7yNfMzbg-Aaf5DrflMFhK6qCfzIch4lma_YMGJ0crzXKbnw5V1wk-fxBaEjOUdcsSe4FsydiUrFzBfAWSRK3L3sNTCzW3iThc-Up8dmEMcY83tE3hufMHtkuGP2nbKy4MUcyYs/s400/Anonymous-Kremlin.gif" width="400" /></a></div>
<br />
Takođe je bilo problema i sa sajtom Ruske federalne bezbednosne službe u toku dana.<br />
<br />
<div class="in_banner flash ">
</div>
<br />
Kremlj je izdao saopštenje u kome se kaže da potvrđuju hakerski
napad ali “da u ovom trenutku ne možemo da ustanovimo ko stoji iza ovog
napada.”<br />
Ruski Anonimusi upozorili su u ponedeljak vladu da će napasti njen sajt u znak solidarnosti sa protestima opozicije.<br />
<div id="article_lead">
<br /></div>
<div id="article_lead">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Svet/322898/Anonimusi-oborili-sajt-Kremlja" target="_blank">Blic </a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-13519741110781940482012-04-17T19:32:00.001+02:002012-04-17T19:32:46.983+02:0017.04.12. Amerika i Kina vode tajne "sajber ratne igre"<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Kina i SAD u tajnosti učestvuju u simuliranim
"ratnim igrama" koje bi trebalo da umanje napetosti između dve zemlje
zbog sajber napada koje su izveli hakeri pod kontrolom Pekinga i pritom
oteli milijarde dolara vredne projekte iz kompjutera američkih vladinih
tela i privatnih kompanija koje se bave odbrambenom industrijom. </div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjs-7jtig31iPWEPgRFUo23YQC9Hlvhaveal318w6aVCD3pu9o3cgJ5EN2wJfLwsoEBuNdegiIYLpBj4doY7RjLUgyuHMCG_GkJghzIgXOIFDlynjNsHSoYUrKTT6W9_0GVKQ5gQ7KUZcI/s1600/china_jsf_hacking.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="150" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjs-7jtig31iPWEPgRFUo23YQC9Hlvhaveal318w6aVCD3pu9o3cgJ5EN2wJfLwsoEBuNdegiIYLpBj4doY7RjLUgyuHMCG_GkJghzIgXOIFDlynjNsHSoYUrKTT6W9_0GVKQ5gQ7KUZcI/s200/china_jsf_hacking.jpg" width="200" /></a>Britanski list "Gardijan" tvrdi da su već održane dve runde "sajber
ratnih igara". Prema tvrdnji organizatora tih virtuelnih bitaka,
zvaničnici Pentagona i Stejt departmenta su sa kolegama iz kine
učestvovali u dva ovakva "obračuna" na Internetu, u junu u Pekingu i u
Vašingtonu u decembru.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div class="in_banner flash " style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Za maj je planiran novi "sajber rat". Cilj mu je, kao i kod
prethodnih, da učesnicima pomogne da nauče kako da spreče da se neki
sukob sa Interneta prenese u realni svet.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
Prema navodima "Gardijana", vežbe služe Amerikancima kao ventil za
frustracije zbog industrijske špijunaže koja dolazi iz Kine i koja,
prema njihovim sumnjama, ima podršku države. Kineska strana se i u ovim
virtuelnim sukobima postavlja ratoborno i šalje dobro pripremljene
ljude.
</div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="text-align: justify;">
- Kina je došla do zaključka da se odnosi moći menjaju i da ta
promena ide njima na ruku. Kineska vojska je veoma neprijateljski
raspoložena i vidi SAD kao metu. Oni smatraju da su njihovi postupci
opravdani i da Sjedinjenim Državama opada moć. Prve dve "ratne igre"
bile su zaista neverovatne! - kaže Džim Luis, direktor Centra za
strateške i međunarodne studije.
</div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div id="article_lead" style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.blic.rs/Vesti/Svet/317701/Amerika-i-Kina-vode-tajne-sajber-ratne-igre" target="_blank">Blic</a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-81689863579346459052012-03-28T23:14:00.002+02:002012-03-28T23:14:24.793+02:00Trgovina bagovima: Koliko mogu da zarade hakeri<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<strong><em>Vešt haker danas pred sobom ima težak izbor. Kada pronađe
način da savlada odbranu uređaja kakav je iPhone ili iPad, može da
prijavi nepoznati propust proizvođaču ovih uređaja, kompaniji Apple, i
predstavi svoj rad na nekoj od konferencija posvećenih kompjuterskoj
bezbednosti. Umesto slave, haker može odabrati i opciju da svoje otkiće
podeli sa Zero Day Iniative što će mu doneti desetak hiljada dolara čime
će istovremeno pomoći proizvođaču da poboljša bezbednost svojih
uređaja. U oba slučaja, dobitnici su krajnji korisnici jer će
ispravljanje bagova značiti bolju bezbednost za korisnike iPhone-a i
iPad-a.</em></strong></div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div>
</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Ali pred hakerima koji
otkriju zero-day bag u programu je još jedan izbor koji je možda sporan
sa moralnog stanovišta ali je u toj meri isplatljiv da prodaja exploita
postaje unosan biznis.</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Nastavljajući <a href="http://www.informacija.rs/Vesti/Trgovina-bagovima-Zasto-je-VUPEN-odbio-da-otkrije-kako-je-hakovan-Chrome.html" target="_blank">priču o trgovini bagovima</a>, magazin <a href="http://www.forbes.com/sites/andygreenberg/2012/03/23/shopping-for-zero-days-an-price-list-for-hackers-secret-software-exploits/" target="_blank">Forbes</a>
je objavio cenovnik zero-day exploita koje hakeri prodaju vladama i
obaveštajnim službama preko posrednika koji naplaćuju proviziju za
postignute dogovore.</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Jedan od posrednika u
ovakvim pregovorima koji je razgovarao sa novinarom magazina Forbes,
haker iz Bankoka koji se predstavlja pseudonimom “Grugq” bavi se ovakvim
posredovanjem poslednjih godinu dana. On je tokom tog perioda zaradio
milion dolara uzimajući 15% od postignute cene za zero-day exploite.
Dogovor koji je postigao prošlog meseca sa neimenovanim američkim kupcem
doneo je programeru koji je otkrio iOS exploit 250000 dolara.</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKNBGkDPqWPRtjA57q52-Cf4-PNtl03s5wA3J5-C1EI3Pc93rQ59hKkU-Kj_PtrSs4lNrdyHdcAZPUqwLM4RO-Bv6kJ1kCHsbbgxv6IjMdrStgQ5McMmzpRydBSr7Hoz4Um5jA_YLBFCo/s1600/_70143205_Price+List.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="294" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgKNBGkDPqWPRtjA57q52-Cf4-PNtl03s5wA3J5-C1EI3Pc93rQ59hKkU-Kj_PtrSs4lNrdyHdcAZPUqwLM4RO-Bv6kJ1kCHsbbgxv6IjMdrStgQ5McMmzpRydBSr7Hoz4Um5jA_YLBFCo/s640/_70143205_Price+List.png" width="640" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Naravno, proizvođač se u
ovakvim slučajevima ne obaveštava o otkrivenom bagu u softveru jer se
isti koristi za pristup uređaju osobe koja je predmet interesovanja
vlasti, obaveštajnih agencija ili policija.</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Cena explota zavisi od
toga koliko se koristi određeni softver i koliko ga je teško krekovati.
Tehnika koja omogućava hakeru da preuzime kontrolu nad Mac OS X
hakovanjem nekog programa može doneti manju dobit nego ona koja pogađa
Windows jer Microsoft-ov OS ima značajno veći udeo na tržištu. Ali drugi
Apple-ov proizvod, iOS, odnosno iOS exploit ima daleko veću vrednost
nego exploiti za Android uređaje zbog značajno boljih zaštitnih
mehanizama koje ima iOS.</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Ko su kupci bagova?
Zapadne vlade, pre svih američka vlada, kaže Grugq koji najčešće posluje
sa američkim i evropskim kupcima jer oni bolje plaćaju. Naglašavajući
da nema kontakte sa ruskim vlastima, Grugq kaže da je poslovanje sa
ruskom mafijom rizično i da se ne isplati. Kinezi spuštaju cene
bagovima, jer ova zemlja ima previše hakera koji ih prodaju samo
vlastima Kine.</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Braneći se od kritika
koje trgovce exploitima smatraju savremenim trgovcima smrti Grugq kaže:
“U suštini vi prodajete komercijalni softver, kao i svaki drugi. On mora
da se dotera i da dođe (u paketu) sa dokumentacijom. Jedina razlika je
ta što vi prodajete samo jednu licencu i što vas nazivaju zlim.”</div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.informacija.rs/Vesti/Trgovina-bagovima-Koliko-mogu-da-zarade-hakeri.html" target="_blank">www.informacija.rs </a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-5650228438799889442012-03-28T23:07:00.001+02:002012-03-28T23:07:40.349+02:00Trgovina bagovima: Zašto je VUPEN odbio da otkrije kako je hakovan Chrome<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;"><strong><em>Svet hakera
je crno-beli svet. Kada “black hat” haker otkrije ranjivost u softveru
ili veb sajtu, pronađe način za presretanje emailova ili pristupanje
online bankovnim nalozima, on svoje otkriće koristi za ostvarenje ličnih
ciljeva, često pri tom kršeći zakon. Kada “white hat” haker otkrije
nešto od nabrojanog, on o svom otkriću obaveštava proizvođača softvera
ili ga objavljuje javno. </em></strong></span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;"><a href="http://www.forbes.com/sites/andygreenberg/2012/03/21/meet-the-hackers-who-sell-spies-the-tools-to-crack-your-pc-and-get-paid-six-figure-fees/" target="_blank">Tekst koji je objavio magazin Forbes</a>
otkriva da nije sve tako crno ali ni belo i da postoji i treća grupa
hakera koji koriste otkrivene propuste u bezbednosti programa kako bi
ostvarili profit. Ali oni se ne nalaze ni u sivoj zoni hakovanja ("grey
hat" hakeri) jer posledice njihovog rada mogu biti mnogo gore od onih
koje za sobom ostavlja "obična" prevara "black hat" hakera.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Istraživači francuske
firme VUPEN otkrili su ranjivost u Google-ovom brauzeru Chrome. Da je
Chrome ranjiv i da ga je moguće hakovati oni su dokazali <a href="http://www.informacija.rs/Vesti/Pwn2Own-Posle-Chrome-a-uspesno-hakovan-i-Internet-Explorer.html" target="_blank">na nedavno održanom hakerskom takmičenju Pwn2Own</a>
koje se održava šestu godinu zaredom u okviru konferencije posvećene
bezbednosti CanSecWest. Dan pre nego što će hakeri iz VUPENa hakovati
Chrome, to je pošlo za rukom i Sergeju Glazunovu na takmičenju Pwnium
koje se pod pokroviteljstvom Google-a prvi put održava u okviru iste
konferencije. Za svoj podvig Glazunov je od Google-a nagrađen sa 60000
dolara koliko bi dobili i istraživači VUPENa da su dokazali da su za
hakovanje Google-ovog brauzera iskoristili bag u samom Chrome-u. Ali
VUPEN je to odbio ostavivši Google u mraku neznanja sa dobrim razlogom -
njegovi istraživači svoje znanje prodaju obaveštajnim agencijama i
policijama za mnogo veće sume.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Obaveštajne agencije i
policije plaćaju hakerske tehnike koje im omogućavaju da provale u
nečiji računar, ukradu podatke i prate ponašanje i aktivnosti osobe koja
je predmet njihovog interesovanja. Takve špijunske metode su visoko
vrednovane s obzirom da oni koji ih praktikuju ostaju neprimećeni od
strane korisnika računara.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Kada se hakovanje koristi
kao oružje onda se, kao i u slučaju svakog drugog oružja, otvara
mogućnost trgovine. Hakeri iz VUPENa su toga svesni.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">"Ako prodajete oružje
nekome, nema načina da budete sigurni da ga neće prodati drugoj
agenciji," kaže prvi čovek VUPENa, haker Čaoki Bekrar.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">On nije želeo da kaže
koliko VUPENu plaćaju klijenti firme, ali je izvesno da je reč o
iznosima deset pa i stotinu puta većim od onih koje možete dobiti od
proizvođača softvera ukoliko otkrijete "zero day" bag u programu i
detalje o svom otkriću prosledite proizvođaču softvera.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Ono što je Bekrar otkrio
je da klijenti VUPENa plaćaju oko 100000 dolara za ugovor koji im
obezbeđuje privilegiju kupovine tehnika hakera VUPENa. Tehnike uključuju
napade na programe i operativne sisteme kao što su Microsoft Word,
Adobe Reader, Android, iOS i druge.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Forbes citira izvor
blizak VUPENu navodeći podatak da jedna jedina tehnika iz kataloga ove
francuske firme košta daleko više od cene pretplatničkog ugovora.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Imajući ovo u vidu, jasno
je zbog čega su hakeri VUPENa odbili Google. Prema rečima Bekrara, oni
nikada nisu ni imali nameru da otkivaju detalje svojih tajnih tehnika
Google-u, a naročito ne za nagradu od 60000 dolara.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">"Ne bismo podelili to sa
Google-om čak ni za milion dolara," kaže Bekrar. "Ne želimo da im
pružimo znanje koje bi im pomoglo da isprave taj exploit ili druge
slične njemu. Želimo da to zadržimo za svoje klijente."</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">A klijentima VUPENa se
očigledno isplati da plaćaju hakerske tehnike i da proizvođači softvera
ne ispravljaju propuste u svojim programima jer im upravo oni pomažu da
upadnu u računare onih koji su osumnjičeni za kriminalne aktivnosti kao i
onih koji su predmet interesovanja obaveštajnih službi.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">VUPEN navodno pažljivo
bira svoje klijente, prodajući svoje tehnike isključivo NATO alijansi i
njenim partnerima uz obavezu potpisivanja ugovora koji garantuju da se
njihovi exploiti neće preprodavati ni razotkrivati.</span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;">Iako nisu jedini koji
praktikuju trgovinu exploitima, VUPEN se našao na meti kritika zbog
prodaje municije za sajber ratovanje. Kako stvari mogu krenuti naopako
najbolje ilustruje primer alata za nadzor koji je Ujedinjenim Arapskim
Emiratima prodao <span>Blue Coat Systems of Sunnyvale</span><span> da bi na kraju taj alat bio korišćen za praćenje disidenata u Siriji.</span></span></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div align="JUSTIFY" style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: small;"><span>Izvor: <a href="http://www.informacija.rs/Vesti/Trgovina-bagovima-Zasto-je-VUPEN-odbio-da-otkrije-kako-je-hakovan-Chrome.html" target="_blank">www.informacija.rs </a></span></span></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-16127187934372995462012-03-28T18:33:00.002+02:002012-03-28T18:33:20.419+02:0028.03.12. Operacija Blackout: Kako bi Anonymusi mogli zaustaviti internet ?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: justify;">
<strong><span class="firstLetter">P</span>rof. Alan Woodward (BBC), prevela: Ena Stevanović </strong><br />
<br />
U posljednjoj prijetnji, koju je navodno uputila hakerska skupina
Anonymous, navodi se da će njeni članovi 31. marta zaustaviti internet.<br />
<br />
Plan „Operacija Blackout (pomračenje)“ je osmišljen i već je pokrenuo rasprave na svim forumima.<br />
<br />
Kreatori ovog plana su čak opisali i kako će ga sprovesti. Oni tvrde da
mogu blokirati DNS, sistem koji pretvara web adrese koje ukucate u svoj
pretraživač u ono što internet zapravo koristi, a to je internet
protokol (IP) sastavljen od brojeva, na primjer 212.58.244.66), i da će
to zaustaviti internet. Kako je to moguće?<br />
<br />
DNS je zapravo telefonski imenik čitavog interneta. Ako spriječite pristup imeniku, onda internet postaje beskoristan.<br />
<br />
Teorija, koja stoji iza ovog plana napada, zasnovana je na činjenici da
je DNS razgranata struktura: počinje sa 13 servera na najvišoj razini i
svaki od njih komunicira sa nižom razinom koja onda komunicira sa još
nižom razinom itd.<br />
<br />
Kada dođe do promjene na najvišoj razini, ona se kopira na cijelu mrežu
tako da, kada pretražujete ono što je zapravo vaš lokalni primjerak
telefonskog imenika, to vas vodi na pravo mjesto.<br />
<br />
Ukoliko bi neko na bilo koji način mogao obustaviti pojedine ili svih 13
servera DNS-a i spriječiti njihovu komunikaciju sa nižim nivoima, to bi
poremetilo i ostale dijelove stabla i niko ne bi mogao koristiti web
adrese koje svi znamo.<br />
<br />
<strong>"Roboti za slanje zahtjeva“</strong><br />
<br />
Kada je plan napada osmišljen, odmah je izazvao zabrinutost jer su
hakeri ispravno identificirali lokacije sistema na najvišem nivou.<br />
<br />
Međutim, relativno je lako doći do te informacije i to sa samog interneta.<br />
<br />
Jedno od objašnjenja je da bi hakeri mogli napasti ono što je poznato
pod nazivom "distribuirano negiranje servisa" (distributed denial of
service ili DDOS) na najvišoj razini DNS-a.<br />
<br />
DDOS napad je u kojem jednostavno preplavite internet server s toliko
zahtjeva da on više nije u stanju odgovoriti ni na legitimne zahtjeve.<br />
<br />
<strong>Graham Cluley</strong>, viši tehnološki savjetnik u
kompjuterskoj firmi Sophos to uspoređuje sa „petnaest debelih ljudi koji
u isto vrijeme pokušavaju proći kroz vrata i ništa se ne pomijera.“</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMxtnxbck4vok2-W-fz5E5kt1ETs_FG9jvVagZRdcHdYohv0DJ5BoK6DUKuqaMEbnfSSqLSRtmrFnLr-0wGaLVGpJPgmnfNh_cTEUsYmnHt2pQvH-Hx3SsEwO1poMx94-G2GFngCt3-Dw/s1600/anon+blackout.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="248" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhMxtnxbck4vok2-W-fz5E5kt1ETs_FG9jvVagZRdcHdYohv0DJ5BoK6DUKuqaMEbnfSSqLSRtmrFnLr-0wGaLVGpJPgmnfNh_cTEUsYmnHt2pQvH-Hx3SsEwO1poMx94-G2GFngCt3-Dw/s320/anon+blackout.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
Jedan od načina na koji hakeri mogu stvoriti toliki promet je da hakiraju tuđe kompjutere kako bi poslali zahtjeve.<br />
<br />
Mogli bi koristiti virus kako bi pretvorili kompjutere u „robote za
slanje zahtjeva“. Nevini vlasnici toga ne moraju biti ni svjesni.<br />
<br />
Ova tehnika je korištena kako bi se 28. februara 2012. spriječio pristup
stranici Interpola. Hakeri koji se svrstavaju u pokret Anonymous su
izvršili taj čin, navodno, kako bi se osvetili za nedavna hapšenja.<br />
<br />
Interpol je samo jedna od mnogih organizacija koje su proteklih godina bile žrtve ovakvih napada.<br />
<br />
<em>„Ako napadač ima dovoljan kapacitet memorije, onda se sve može srušiti,</em>“ kaže <strong>Miko Hypponen</strong>, glavni istraživač tvrtke F-Secure za borbu protiv štetnih programa.<br />
<br />
<em>„2004.godine je virus koji je kreirao Mydoom nakratko obustavio Google.com“</em>, navodi on.<br />
<br />
<strong>Pojačani napadi</strong><br />
<br />
Dakle, ključno pitanje je da li je moguće koristiti slične postupke kako
bi se stvorilo dovoljno prometa da se zaustavi cijeli internet.<br />
<br />
Kao i uvijek odgovor je „zavisi“. Nije iznenađenje da vlasti znaju koji
su elementi DNS-a posebno kritični i oni već imaju plan kako ih
zaštititi. Trinaest sistema na najvišem nivou se, zapravo, nalazi u
različitim državama, čuvaju ih različite organizacije i pokreću ih
različite tehnologije.<br />
<br />
Možemo biti apsolutno sigurni da će, kada je riječ o internetu, najviši
nivo DNS-a biti na sigurnom. Međutim, problem može nastati ako hakeri
sruše postavke DNS-a kako bi ga mogli napasti.<br />
<br />
To bi se moglo postići postupkom koji se naziva „amplifikacija“ koji se zasniva na dvije činjenice:<br />
<br />
1. DNS upit vraća daleko više informacija nego što je bilo u samom zahtjevu<br />
2. relativno je lako krivotvoriti adresu sa koje je upit poslan.<br />
<br />
Da bi sproveo napad, haker prvo mora identificirati ciljni sustav, a onda stvoriti vojsku robota s prikrivenim IP adresama.<br />
<br />
Nakon toga bi veliki broj zahtjeva bio poslan DNS-u koji bi na njih
odgovorio, što bi rezultiralo time da znatno veća količina podataka
napadne metu, te bi ona bila potpuno zatrpana.<br />
<br />
<strong>Brian Honan</strong>, stručnjak za informacijsko-sigurnosne sisteme se slaže da postoji stvarni rizik za cijeli svijet.<br />
<br />
<em>„Treba napomenuti da bi ovaj napad, ukoliko bude uspješan, bio
usmjeren na segmente interneta koji su osjetljivi na takve napade,“ </em>kaže Honan i dodaje:<br />
<br />
<em>„Nažalost, iako se već godinama zna za ovu osjetljivost, veliki broj
servera DNS-a i dalje nije pravilno konfiguriran kako bi se spriječili
ovakvi napadi.“</em><br />
<br />
<strong>Scenarij iz noćne more</strong><br />
<br />
Nedavno je jedan mrežni operater pretrpio napad u kojem je učestvovalo 140 hiljada mehanizama iz DNS-a.<br />
<br />
Napad je generirao lavinu podataka koja je u potpunosti zatrpala mrežu.<br />
<br />
Postoje relativno jednostavni načini za rekonfiguraciju tih mehanizma
DNS-a kako bi sprovodili pretraživanje na alternativni način koji
onemogućuje ovu „amplifikaciju“. Ali rijetki strojevi to rade.<br />
<br />
Još jedna tehnologija pod nazivom "domain name system security
extensions" (DNSSEC) je također osmišljena kako bi spriječila ovakve
napade. Ali prije samo dva tjedna jedna studija navodi da 40 posto DNS-a
američke vlade to ne primjenjuje, iako je to politika Vlade.<br />
<br />
I razmislite na trenutak šta bi se dogodilo kad bi se DNS mreža
koristila da napadne samu sebe pomoću ovih tehnika amplifikacije.
Rezultat toga bi bila neupotrebljivost većeg dijela interneta, što bi
nas spriječilo da pristupimo sistemima na koje se oslanjamo u
svakodnevnom životu.<br />
<br />
Dakle, za sve one koji tvrde da je DNS siguran i da se nikad ne može
iskoristiti kako bi se onesposobio internet, reći ću - nikad ne reci
nikad.<br />
<br />
<em>*Alan Woodward je gostujući profesor na Sveučilištu Surrey na odjela
računarstva. Radio je za vladu Velike Britanije i još uvijek daje
savjete o različitim pitanjima uključujući cyber sigurnost, tajne
komunikacije i forenzičko računarstvo.</em> </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.slobodnaevropa.org/content/kako_bi_hakeri_mogli_zaustaviti_internet/24528781.html" target="_blank">Slobodna Evropa</a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-4656118598541507381.post-67741378138420506122012-03-28T18:29:00.001+02:002012-03-28T18:29:58.757+02:0028.03.12. Borba za slobodan internet: Crni Mart ili Veliki Brat<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjT_GTp5RzJs_hYzNXBXCaibr26HID7EUFzHVKB6X21xae_4om_YVkB1h3ACwz7zZSCEq7sAFPFUAiQJfobxty30YIVfQaZxLvgKRzBSFzxsMayifxobWedSs35AFAqsrlzCpPKOqKX9YQ/s1600/E8A86A29-AA7C-40C2-873F-CF668100A53A_w640_r1_s.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="180" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjT_GTp5RzJs_hYzNXBXCaibr26HID7EUFzHVKB6X21xae_4om_YVkB1h3ACwz7zZSCEq7sAFPFUAiQJfobxty30YIVfQaZxLvgKRzBSFzxsMayifxobWedSs35AFAqsrlzCpPKOqKX9YQ/s320/E8A86A29-AA7C-40C2-873F-CF668100A53A_w640_r1_s.jpg" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: justify;">
<span class="firstLetter">P</span>olazeći od potrebe da od piraterije
zaštite autore filmova, muzike i svih sadržaja koji se sada besplatno
dijele Internetom, a njihovi autori od toga nemaju ništa, kreatori
zakona su zamislili da se uspostavi čvrsta kontrola ko, šta i kako radi
na globalnoj mreži, što je prepoznato kao uvođenje cenzure i opšte
kontrole. <br />
<br />
Nacrt zakona, koji još od 2006. kruži zakonodavnim komisijama, stupiće
na snagu tek i kada ga ratifikuju sve evropske članice i Evropski
parlament. Međutim, već neke od evrpskih država odustaju od toga, a
prije par dana je i Evropski sud za ljudska prava donio presudu:
socijalne mreže, poput facebook-a ili netlog-a, nisu dužne da kontrolišu
šta i kako rade njihovi milionski korisnici jer bi to, jasno je rečeno,
bilo kršenje ljudskih sloboda.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Da li smo došli do tačke od koje će slobode biti ili upitne ili
apsolutne? Moguće da su se slično pitali i u staroj Grčkoj, ali tamo
nisu imali Internet, do sada najdemokratskiji prostor razmjene
informacija, postojanja, biznisa, zabave, pa i kriminala. Internet je,
neko bi rekao, došao kao logičan čin globalizacije, čineći tako baze
podataka, često čuvane i skrivane, sada lako dostupnim milionima,
ukoliko neko od hakera odluči da bude tako.<br />
<br />
Nije se jednom desilo da povjerljivi podaci o različitim korisnicima
trgovačkih kuća, banaka, organizacija svih vrsta, budu otkriveni, sve do
špijunskih zamkova poput CIA i FBI.<br />
<br />
Tako su politički analitičari iz Texasa, <b>Stratfor</b>, koje
redovno i pažljivo slušaju i u Washingtonu, a koji se, pored ostalog,
bave i dijeljenjem savjeta kako izbjeći da vam neko 'zaviruje preko
ramena', redovno na meti hakera koji se njihovim povjerljivim stranicama
šetaju kao po svojoj kući. Špijuni su svuda, reklo bi se, pa zato nije
ni čudo da pomalo paranoidno šef te organizacije dijeli savjete
Amerikancima.<br />
</div>
<div style="text-align: justify;">
<i>„Oprezni ste dok se vozite na posao ili sa posla – osmatrate okolo,
gledate u retrovizor, pogledom pretražujete sumnjive automobile, ljude
koji bi vas možda mogli pratiti. Kontolišete da li vas možda neko prati,
da li se uvijek isto vozilo kreće iza vas. Svaka osoba ili porodica,
ili menadžer neke firme, svi oni moraju biti svjesni osnovnih mjera
sigurnosti“</i> – savjetuju iz Stratfora.<br />
<br />
Tako razmišljaju Amerikanci. I ne samo razmišljaju. Pod njihovim
pritiskom je Evropska komisija, ne pitajući nikoga, potpisala sporazum
pod imenom <b>ACTA</b>, koji bi trebao da štiti originalnost proizvoda, ideja, intelektualnog vlasništva.<br />
<br />
Ukoliko se ACTA usvoji kao evropski zakon, postaće osnova na kojoj će
vaš Internet provajder da odlučuje šta i gdje možete vidjeti na netu,
skinuti, postaviti. Biće vaš zakonski usvojeni Veliki Brat.<br />
<br />
Treba li se protiv toga boriti ili taj zakon prihvatiti kao logičan
odgovor na sve prisutniju Internet pirateriju, gdje svi mogu sve imati i
to besplatno, ostavljajući tako autore materijala, muzike, filmova,
programai slično bez zarade? </div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Internet je sloboda za sve, i to bez razlike - uzvikuju mladi Evrope
koji - na vijest da će ACTA do polovine ove godine biti na glasanju
Evropskog parlamenta, koji po sistemu 'uzmi ili ostavi' mora da iskaže
svoje mišljenje - dižu glas: dolje cenzura, dolje diktatura, vrijeme je
za novu revoluciju, Internet revoluciju!<br />
<br />
Čini se da je Evropska komisija, potpisujući sa Amerikom i još par
njenih satelita sporazum o tome kako će ACTA stupiti na snagu u Evropi i
tako biti evropska verzija već postojećeg američkog zakona, sama sebi
zabila nož u leđa. S obzirom da je riječ o međunarodnom sporazumu,
onemogućila je Evropskom parlamentu da ga eventualno modifikuje i ugradi
elemente zaštite privatnosti Evropljana.<br />
</div>
<div style="text-align: justify;">
Međutim, kako je parlamentarno DA neophodno da ACTA stupi na snagu,
parlamentarci su s pravom kivni na Komisiju - toliko da je sadašnji
predsjedavajući Parlamenta, njemački socijalista <b>Martin Schulz</b>,
jasno stao protiv ACTA-e. Nije nevažno - za stupanje na snagu novog
zakona o cenzuri Interneta, neophodno je da ga ratificiraju i sve
organizacije i evropske članice. Teško da će biti tako jer su
potpisivanje ACTA-e zaustavili u Njemačkoj, Češkoj i Poljskoj. I to nije
sve.</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Globalna organizacija Internet pirata, <b>Anonymous</b>,
najavila je opšti rat Americi i evropskim režimima zbog pokušaja
nametanja diktature. U tom ratu svakodnevno obaraju stranice vladinih
agencija na obje strane okeana, a kao najnoviju najavljuju akciju 'Crni
Mart', gdje pozivaju sve stanovnike planete da tog mjeseca prestanu
plaćati za filmove, njihovo unajmljivanje, prestanu kupovati muziku
preko Inteneta ili u prodavnicama, već da se okrenu piratskim
stranicama, nadajući se da će tako na koljena oboriti multinacionalne
kompanije koje ubiru proft i koje, vjeruje se, stoje iza spornih zakona o
kontroli svih i svuda.<br />
<br />
<i>"U protestu, podržavamo 'Crni Mart' - potpuni bojkot copyright
materijala. Nećemo gledati vaše filmove, nećemo kupovati vaše proizvode,
nećemo gledati vaše programe, kupovati vašu muziku. To je naša akcija
koja će umanjiti vrijednost vaših akcija. Vaše proizvode ćemo
bojkotovati od 1. do 31. marta 2012. Znanje je besplatno. Mi smo
Anonymous. Nećemo dopustiti cenzuru, nećemo dozvoliti pritiske. Očekujte
nas!“</i> - poručuju Internet pirati.
</div>
<div style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div style="text-align: justify;">
Izvor: <a href="http://www.slobodnaevropa.org/content/borba_za_slobodan_internet_crni_mart_ili_veliki_brat/24488882.html" target="_blank">Slobodna Evropa</a></div>
</div>Unknownnoreply@blogger.com1